Šta zmije rade zimi i zašto njihov izlazak iz zimovnika na proleće može da bude spektakularan prizor?

11:00

Aktuelno 0

Sa dolaskom hladnog vremena gmizavci moraju da uđu brumaciju kako bi preživeli niske temperature.

Šta zmije rade zimi i zašto njihov izlazak iz zimovnika na proleće može da bude spektakularan prizor?
Shutterstock

Sa dolaskom hladnog vremena, živi svet umerenih klimatskih područja priprema se za predstojeće izazovne uslove. Ljudi oblače topla odela, neke životinje dobijaju zimsko krzno i skladište masne naslage koje će im omogućiti da prežive hladnoću i manjak hrane, dok neke grupe organizama ulaze u stanje mirovanja ili "zimski san". Čak i biljke uglavnom miruju tokom zime.

Ovo stanje se kod "toplokrvnih" organizama zove hibernacija (lat. hibernatio = prezimljavanje), a kod "hladnokrvnih" brumacija (od lat. brūma = zimska kratkodnevica, zima).

Zimsko mirovanje možemo definisati kao stanje minimalne aktivnosti (obamrlost, umrtvljenost), sa karakterističnim padom metaboličke aktivnosti (usporeno disanje, usporeni otkucaji srca, niska telesna temperatura). Pored ekstremnih temperatura koje utiču na ulazak životinja u stanje mirovanja, okidač za ovu taktiku može biti i nedostatak hrane, kao i izbegavanje predatora.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

"Zimski san" se najčešće povezuje sa sisarima, ali nije karakterističan samo za njih. Naprotiv, veliki broj gmizavaca, vodozemaca, razni beskičmenjaci, pa čak i jedna vrsta ptica, ulaze u zimsko mirovanje. Zavisno od grupe životinja i spoljašnjih uslova, mirovanje može trajati od nekoliko dana do nekoliko meseci.

Šta zmije rade zimi i zašto njihov izlazak iz zimovnika na proleće može da bude spektakularan prizor? Shutterstock
 

Gmizavci su ektotermni organizmi. Samim tim, sa dolaskom hladnog vremena moraju da uđu brumaciju kako bi preživeli niske temperature.

Postoji nekoliko okidača u prirodi koji signaliziraju gmizavcima da je vreme da smanje svoju metaboličku aktivnost. Uglavnom se dele na spoljašnje i unutrašnje, gde su spoljašnji vezani za fotoperiod (dužinu dana), vlažnost i temperaturu, a unutrašnji za variranje hormona. Dolazak proleća, tačnije porast spoljašnje temperature, duže trajanje dana i promena atmosferskog pritiska signali su gmizavcima da se probude iz zimskog mirovanja. Jedna od odlika brumacije jeste ta što se, za razliku od hibernacije, kada su životinje u dubokom snu, ektotermi tokom toplijih dana bude i piju vodu.

Pored toga što je uspešna strategija za preživljavanje nepovoljnih vremenskih uslova, brumacija ima i efekat na razmnožavanje ovih organizama. Ovo je pogotovo vezano za vrste koje žive u umerenim klimatima, gde hladno vreme inicira proizvodnju spermatozoida kod mužjaka, a ženke sprema za ovulaciju u proleće. Takođe, primećeno je da postoji razlika između mužjaka i ženki u vremenu izlaska iz brumacije: mužjaci uglavnom prvi izlaze.

A gde to gmizavci spavaju?

Kako bi preživeli niske temperature i oštre zime, gmizavci nalaze rupe u zemlji, stenama i pećinama ili koriste napuštene jazbine drugih životinja. Neophodno je da u skloništu temperatura ne pada ispod nule, osim nakratko. Zato su prirodna skloništa na dubinama ispod nivoa mržnjenja tla, a koja će to dubina biti zavisi od strukture i vlažnosti zemljišta. Naravno, i od ovoga postoje izuzeci

Zimska prebivališta gmizavaca i drugih životinja nazivaju se zimovnici ili hibernakulumi i često se u njima može naći veliki broj jedinki iste ili čak različitih vrsta. Poznat primer masovne brumacije su severnoameričke zmije roda Thamnophis koje zimu provode u grupama od po nekoliko stotina. Njihov izlazak iz zimovnika na proleće predstavlja spektakularan prizor i privlači veliku pažnju: tada se zmije okupljaju u desetinama hiljada kako bi se parile.

Nažalost, dešava se i da životinje nastradaju. Razlog za ovo je uglavnom nesavesno ponašanje ljudi, koje je posledica straha, sujeverja ili nedovoljnog poznavanja ovih životinja, piše Nacionalna geografija.

Trešnje

CRVENI SE CENTAR Rodile TREŠNJE u ovom srpskom GRADU kad im vreme nije

Aktuelno

18:00

28 april, 2024

Topola – Visoke temperature u martu i aprilu uslovile su ranu vegaticiju biljaka, a u mestima gde nije bilo jakog prolećnog mraza već su vidni i prvi plodovi na voćkama. Tako su prve majske trešnje koje kako im i sam naziv kaže, sazrevaju u maju, ove godine poranile petnaestak dana pa su zrele već polovinom aprila.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading