TRADICIONALNO SLAVSKO ŽITO se sprema ISKLJUČIVO na ovaj način: Po ovom STARINSKOM RECEPTU pravile su ga SRPSKE DOMAĆICE pre mnogo decenija
Priprema žita, odnosno koljiva za slavu u svim krajevima Srbije je ista – kuvanu pšenicu trebalo bi pomešati sa šećerom i orasima, i dodati arome koje će nezaobilaznom delu slavske trpeze dati neodoljiv ukus.
Slavsko žito je tradicija i kao takva važnija stavka nego cela slavska trpeza počevši od kolača, pite do slične stvari.
Priprema žita može da bude komplikovana, ako stvari tako postavimo. Može da bude i veoma jednostavna, te vam u nastavku ostavljamo recept kako na veoma jednostavan i brz način da pripremite slavsko žito.
Ovo je tradicionalni način pripreme žita, baš onako kako su ga pripremale srpske domaćice pre mnogo decenija.
Možda vas zanima:
Recept za slavsko žito sa tri tajne: Domaćice ga prenose sa kolena na koleno, jedan od najstarijih recepata
Ovaj recept se smatra jednim od najstarijih i domaćice ga prenose s kolena na koleno
VAŽNO JE ZNATI Evo šta treba uraditi sa preostalim žitom nakon slave
Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol večnog života, smrti i vaskrsenja, kada se seje ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod.
Možda vas zanima:
Recept za slavsko žito sa tri tajne: Domaćice ga prenose sa kolena na koleno, jedan od najstarijih recepata
Ovaj recept se smatra jednim od najstarijih i domaćice ga prenose s kolena na koleno
VAŽNO JE ZNATI Evo šta treba uraditi sa preostalim žitom nakon slave
Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol večnog života, smrti i vaskrsenja, kada se seje ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod.
Možda vas zanima:
Recept za slavsko žito sa tri tajne: Domaćice ga prenose sa kolena na koleno, jedan od najstarijih recepata
Ovaj recept se smatra jednim od najstarijih i domaćice ga prenose s kolena na koleno
VAŽNO JE ZNATI Evo šta treba uraditi sa preostalim žitom nakon slave
Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol večnog života, smrti i vaskrsenja, kada se seje ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod.
Sastojci:
Možda vas zanima:
Recept za slavsko žito sa tri tajne: Domaćice ga prenose sa kolena na koleno, jedan od najstarijih recepata
Ovaj recept se smatra jednim od najstarijih i domaćice ga prenose s kolena na koleno
VAŽNO JE ZNATI Evo šta treba uraditi sa preostalim žitom nakon slave
Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol večnog života, smrti i vaskrsenja, kada se seje ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod.
Možda vas zanima:
Recept za slavsko žito sa tri tajne: Domaćice ga prenose sa kolena na koleno, jedan od najstarijih recepata
Ovaj recept se smatra jednim od najstarijih i domaćice ga prenose s kolena na koleno
VAŽNO JE ZNATI Evo šta treba uraditi sa preostalim žitom nakon slave
Pšenično zrno u hrišćanstvu je simbol večnog života, smrti i vaskrsenja, kada se seje ono umire i klija, ali iz njega se rađa novi život koji donosi stostruki rod.
1/2 kg pšenice bjelice
300-500 g šećera
300-500 g mlevenih oraha
vanilin šećer
Potrebno:
dubok lonac
2 peškira za kupanje (plažu) ili tanja ćebad
Količine se mogu menjati po potrebi, ako volite slađe dodaćete više šećera i obrnuto.
Isto je i sa orasima, probajte šta ste napravili, pa dozirajte po ukusu.
Postupak:
Pšenicu ćemo oprati i očistiti od nečistoća.
Uzimamo dublji lonac, u koji staje pšenica i ostaje još toliko praznog prostora.
Sipamo pšenicu i nalijemo hladnom vodom.
Važno: ako nismo dobro očistili pšenicu, sada će isplivati po površini ljuskice i ostale slične stvari, vreme je da to uklonimo.
vode treba da bude više od pšenice jedno 4-5 cm
Ovde se se sad postavlja pitanje, a da li može šerpa? Ne može.
Zašto, ne bih znala stručno da vam objasnim. To već spada u domen, recimo termodinamike ili tako nešto.
Lonac sa pšenicom stavljamo na ringlu, poklopljen, ali ne 100%. Najbolji je poklopac sa otvorom. Kada voda provri, potrebno je da vri onako pošteno, ne najjače, ali jako.
Ostaviti da vri oko 45-50 minuta.
Pogledati s vremena na vreme, ako je potrebno dodavati vodu. Potrebno je da uvek ostane vode oko 2 cm ili 2 prsta, kako vam draže, više od nivoa pšenice.
Posle 40- 45 minuta sklonite lonac sa šporeta.
Završni proces pripreme slavskog žita
Uzmete jedan peškir za plažu, rastvorite ga i stavite lonac na sredinu i dobro ga umotate. Možete staviti par većih gumica da se to drži. Važno je čvrsto umotati, da drži toplotu. Sada to uraditi i sa drugim peškirom. Ostaviti tako umotan lonac sa pšenicom da stoji 12-15 sati.
Kada sutradan odmotate lonac, videćete da je pšenica nabubrela i upila svu vodu, spremna je za mlevenje.
Postoji varijanta, da u početku, dok se ne izveštite, ostavite malo više vode pre umotavanja. To je svakako sigurna varijanta. Ta voda će ostati pri dnu, tako da tu pšenicu koja je ostala malo natopljena stavite na cediljku, dok meljete ostatak i sve će biti u redu.
Pšenicu meljete:
na mašini za mlevenje mesa
u blenderu
u secku (manje količine)
Samlevenu pšenicu zamesite sa šećerom i orasima i ukrasite prah šećerom i jezgrom oraha. To je to. Uopšte nije komplikovano a dopašće se i Vama i vašoj porodici da jedu žito koje ste vi sami pripremili. Još više ako u pripremu uključite celu porodicu.
Prijatno!
Sve što je bajato to mi prija - ustajala čorba i trule voćke su na meniju: Milutin iz Osečine svetski fenomen, čovek preko 30 godina jede samo pokvarenu hranu i oseća se kao mladić
Dok neko svoj jelovnik ne može zamisliti bez mesa, drugi svoju ishranu baziraju na voću i povrću. Međutim, kad je izbor hrane u pitanju Milutin iz Osečine je svetski fenomen. Naime, ovaj čovek više od trideset godina nije probao svežu hranu, njegov organizam traži bajat hleb, pokvaren pasulj ili ustajalu čorbu, dok su mu za dezert glavna poslastica trule voćke.
Četiri generacije i 11 članova porodice Stefanović živi pod jednim krovom: Sve stekli poštenim radom a deda kaže - jedini san nam je kilometar ipo asfaltnog puta
Na padinama prelepe, ali surove planine Golije smestilo se selo Šarenik u kojem se i dalje živi kao što se živelo nekad. Vredno i pošteno se radi, zarađuje za život sa svojih deset prstiju. Život u zajednici gore nije retkost kao u gradskim sredinama, a najbolji primer za to jeste porodica Stefanović u kojoj pod jednim krovom živi čak 11 članova.
Dobre ideje uvek dobro prolaze, vredne žene sa sela ne libe se da pokrenu svoj biznis: Dragana iz Dragačeva se bavi živinarstvom i sama je svoja gazdarica
Vredna Dragačevka, Dragana Radosavljević iz Kotraže na najbolji način i na svom ličnom primeru pokazuje da žene, ukoliko to dovoljno žele mogu svoj biznis da pokrenu čak i u selu. Ona je odlučila da se bavi živanarstvom i uzgojem pilića, posla ne fali tokom čitavog dana, i skoro svih 365 dana u godini ali Dragana se ne žali jer biti sam svoj gazda sa sobom nosi veliki teret, ali i lepotu.
DA VAS NE BI PRATILA BOLEST I ZLO, DANAS OVO MORATE DA URADITE! Običaj se NE KRŠI, pratiće vas GNEV SVECA AKO...
Posečen je oko 266. godine i primio je venac večne slave
"OVAJ TIP LJUDI NE ZASLUŽUJE DA BUDE PRIČEŠĆEN":Otac Gojko Perović otkrio 5 USLOVA da bismo primili SVETU TAJNU PRIČESTI
Vaskršnji post se smatra najstrožijim i stoga se svetoj tajni pričesti pristupa sa velikom strepnjom. Evo šta o tome govori otac Gojko Perović
Komentari(0)