Čuvena šljiva požegača pred nestajenjem zbog klimatskih promena i bolesti: Stručnjak za voćarstvo otrkiva koje voće je još ugroženo, višnje doživljavaju novu slavu
Sve vidljivije klimatske promene, veliki uticaj imaju i na srpsku poljoprivredu. Neretko možemo čuti da je voće procvetalo kad mu vreme nije, mahom u kasnu jesen, da su u Šumadiji rodile banane, ili da je suša već treću godinu za redom uništila prinose u voćnjacima. Mnogi naučnici smatraju da su baš klimatske promene razlog što su pojedine stare sorte voća na putu ka nestajanju ili su potpuno nestale sa nekog područja.
- Prva asocijacija kada se priča o nestajanju, to je svima dobropoznata sorta šljive madžarka ili požegača, ali ne samo zbog klimatskih promena, nego i zbog određenih bolesti šarke šljive virusnog oboljenja. Sigurno da klimatske promene, ne samo da ne pogoduju nama, nego i voću, problem su kod jagodastog voća. Tu imamo značajno smanjenje proizvodnje i kod maline, i kod kupine, borovnice I svog drugog voća, tako da proizvođači i u Srbiji i u svetu iznalaze razne načine za prevazilaženje tih sve ekstremnijih pojava”, rekao je za RINU dr Aleksandar Leposavić, predsednik Naučnog voćarskog društva Srbije iz čačanskog Instituta za voćarstvo.
Leposavić je voćarima savetovao da ove jeseni nastave da sade tradicionalne sorte.
- Vrlo često mi postavljaju ta pitanja, s obzirom na veoma visoke temperature u našem kraju, ali i u celoj Srbiji imamo pojavu da smokva lepo rađa. Ljudi su u dilemi i pitaju se, da li treba da sadimo smokve i to neko južno voće, naš savet iz Instituta za voćasrtvo je svakako da radimo I sadimo ono što su naši stari. Znači, šljive, jabuke, trešnje, višnje i da se to voće samo malo modifikuje I da se po mogućstvu obezebedi voda za zalivanje. Sve češće se naši proizvođači odlučuju za postavljanje protivgradnih mreža i mreža za zasenu”, pojasnio je on.
Možda vas zanima:
NJENO VELIČANSTVO ŠLJIVA Jedan od simbola Srbije, ne samo da je ukusna, već i zdrava voćka
Šljiva, jedan od simbola Srbije, kroz vekove nije samo bila osnova za tradicionalne poslastice poput rakije i slatka, već je postala simbol zajedništva, gostoprimstva i tradicionalnih vrednosti koje karakterišu srpski narod.
Idu "kao alva": Velika potražnja za sadnicama šljive u čačanskom Institutu za voćarstvo, skoro sve rasprodato u rekordnom roku
Sa prvim sunčanim danima završava se i pauza kod vrednih poljoprivrednika, a pripremni radovi u voćnjacima i na njivima već su počeli. Velika potražnja je i za sadnim materijalom, tako da je u čačanskom institutu za voćarstvo skoro sve rasprodato.
Možda vas zanima:
NJENO VELIČANSTVO ŠLJIVA Jedan od simbola Srbije, ne samo da je ukusna, već i zdrava voćka
Šljiva, jedan od simbola Srbije, kroz vekove nije samo bila osnova za tradicionalne poslastice poput rakije i slatka, već je postala simbol zajedništva, gostoprimstva i tradicionalnih vrednosti koje karakterišu srpski narod.
Idu "kao alva": Velika potražnja za sadnicama šljive u čačanskom Institutu za voćarstvo, skoro sve rasprodato u rekordnom roku
Sa prvim sunčanim danima završava se i pauza kod vrednih poljoprivrednika, a pripremni radovi u voćnjacima i na njivima već su počeli. Velika potražnja je i za sadnim materijalom, tako da je u čačanskom institutu za voćarstvo skoro sve rasprodato.
Možda vas zanima:
NJENO VELIČANSTVO ŠLJIVA Jedan od simbola Srbije, ne samo da je ukusna, već i zdrava voćka
Šljiva, jedan od simbola Srbije, kroz vekove nije samo bila osnova za tradicionalne poslastice poput rakije i slatka, već je postala simbol zajedništva, gostoprimstva i tradicionalnih vrednosti koje karakterišu srpski narod.
Idu "kao alva": Velika potražnja za sadnicama šljive u čačanskom Institutu za voćarstvo, skoro sve rasprodato u rekordnom roku
Sa prvim sunčanim danima završava se i pauza kod vrednih poljoprivrednika, a pripremni radovi u voćnjacima i na njivima već su počeli. Velika potražnja je i za sadnim materijalom, tako da je u čačanskom institutu za voćarstvo skoro sve rasprodato.
Kada je u pitanju najprofitabilnije voće, dr Leposavić je naglasio da su ove godine voćari imali dosta dobrih rezultata sa višnjom, s obzirom na sveukupnu situaciju na svetskom tržištu malina, kraljica srpskih voćnjaka je ono što treba saditi i gajiti.
- Vredi pokušati da se revitalizuju prilično zapušteni zasadi, isto tako, malo veći problem je kod jabuke, ali šljiva je, kao nacionalna voćna vrsta preporuka za sadnju našim voćarima”, zaključio je dr Leposavić.
Sledeće nedelje je najmračniji dan u godini: Mrak pada u 15:57 u Srbiji
U Srbiji 9. i 10. decembra Sunce zalazi u 15:57 – biće to dani najranijeg mraka ove zime i simbolični uvod u kratkodnevnicu.
Na svet je stigao na nesvakidašnji način, a sada je preslatki jednogodišnjak: Ovo je maleni Vuk kog je majka rodila u kolima na putu do bolnice
Pre godinu dana, tog prohladnog 6. decembra Srbiju je je obišla neobična, ali lepa vest. Maleni Vuk nije želeo da čeka i na svet je stigao u kolima na putu od Rače do Kragujevca dok je njegova mama Dragana žurila na porođaj.
Da li pravoslavni vernici treba da kite jelku ili samo badnjak? Sveštenik rešava dilemu koja muči mnoge
Da li je kićenje jelke u skladu sa pravoslavnim običajima? Sveštenik otkriva simboliku božićne jelke i objašnjava kako se ona savršeno uklapa sa badnjakom.
DAN KADA SE DEVOJKAMA OSTVARUJE NAJVEĆA ŽELJA: Uradite OVO i verujte – Sveta Ekaterina moli za vas!
Sveta Velikomučenica Ekaterina Aleksandrijska je ranohrišćanska mučenica i svetiteljka s kraja 3. veka.
Post na Badnji dan najviše zbunjuje Srbe: Sveštenik otkriva da li je na vodi i smete li da jedete ribu
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, otkriva da li smete da jedete ribu na Badnji dan.
Komentari(0)