KRALJ I KRALJICA U SRODSTVU: Sigurno niste znali ove zanimljivosti iz života Milana I Obrenovića
Milan I Obrenović je bio sin Miloša Obrenovića, sina Jevrema Obrenovića (rođenog brata kneza Miloša), i Elene Marije Katardži.
Milan je imao teško detinjstvo u Moldaviji, pa je njegov staratelj postao knez Mihailo Obrenović. Posle ubistva kneza Mihaila, mladi Milan je izabran za njegovog naslednika. Pošto je bio maloletan, umesto njega upravljalo je tročlano namesništvo u kom su glavnu ulogu imali Milivoje Blaznavac i Jovan Ristić. Vlast je preuzeo 1872. godine, a u nastavku teksta slede zanimljivosti iz njegovog života.
Treći je po redu vladar iz dinastije Obrenović za koga je moralo da se pravi namesništvo, a drugi koji je maloletan nasledio presto.
Iako je posle svog rođaka kneza Milana bio drugi Milan na čelu Srbije, vladao je pod rednim brojem IV, a posle krunisanja za kralja pod rednim brojem I. Do njega su Obrenovići redne brojeve određivali po tome koji je po redu vladar iz te dinastije trenutno na vlasti.
Možda vas zanima:
NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.
KRALJ koji je pokušao da PRODA SRBIJU Austriji za grofovsko imanje: Raskoš i bogatstvo bili mu važniji od otadžbine i krune
Ponudio Srbiju i presto Beču na raspolaganje, a zauzvrat tražio da dobije veliko grofovsko imanje za sebe i svog sina Aleksandra.
Možda vas zanima:
NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.
KRALJ koji je pokušao da PRODA SRBIJU Austriji za grofovsko imanje: Raskoš i bogatstvo bili mu važniji od otadžbine i krune
Ponudio Srbiju i presto Beču na raspolaganje, a zauzvrat tražio da dobije veliko grofovsko imanje za sebe i svog sina Aleksandra.
Možda vas zanima:
NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.
KRALJ koji je pokušao da PRODA SRBIJU Austriji za grofovsko imanje: Raskoš i bogatstvo bili mu važniji od otadžbine i krune
Ponudio Srbiju i presto Beču na raspolaganje, a zauzvrat tražio da dobije veliko grofovsko imanje za sebe i svog sina Aleksandra.
Prvi je vladar iz grane Jevrema Obrenovića.
Treći je vladar iz dinastije Obrenović posle Miloša i Mihaila koji je u nekom trenutku vladavine abdicirao.
Jedini je vladar iz dinastije Obrenović koji nije preminuo tokom vladavine.
I nakon abdikacije, a i kasnije za vreme njegove komande aktivnom vojskom, u objavama zvaničnih državnih novina je i dalje oslovljavan kao kralj, a negde i kao Kralj Otac.
Nekoliko godina posle abdikacije ga je sin Aleksandar postavio za vrhovnog komandanta vojske Srbije, gde je ostao do proglasa veridbe njegovog sina sa Dragom Lunjevicom.
Pored Aleksandra je imao i drugog bračnog sina Sergeja, koji je preminuo ubrzo posle porođaja, i vanbračnog sina Đorđa (Obrena).
Bio je niži od svog sina Aleksandra, što znači da je imao manje od 1,74m.
Službeno je postao knez sa 14 godina, dobio je prvog sina u 22 godine, postao je kralj sa 28, a abdicirao sa nepunih 35 godina.
Prvi je srpski vladar koji je otišao na hodočašće u Jerusalim.
I on i njegov otac su se ženili ženama iz rumunskog plemstva, i obojica su se kaasnije razvodili od njih.
Njegova žena kraljica Natalija je živela 40 godina posle njegove smrti.
On i kraljica Natalija su bili rođaci u trećem kolenu, pošto imaju istog pradedu i prababu. Majka Milanove majke Marije, i majka Natalijinog oca Petra su bile rođene sestre. Prema rečima Milan Jovanovića Stojimirovića, mitropolit beogradski Mihailo verovatno nije znao za tu rodbinsku vezu u trenutku njihove svadbe 1875, jer je prethodno pravio veliki problem prilikom slične situacije sa knezom Mihailom i Katarinom Konstantinović, a ni Jovan Ristić verovatno nije znao tada da su Milan i Natalija rođaci u 3. kolenu. Stojimirović-Jovanović zaključuje da je ta svadba verovatno bila zamisao Milanove majke, koja je htela da oženi sina svojom bratanicom.
Na njega su zvanično izvršena 3 neuspela pokušaja atentata, a 4 ako se Smederevski nameštaj ne računa kao nesrećni slučaj.
Imao je praunuka Pantu preko vanbračnog sina Đorđa, koji je u Parizu bez potomstva preminuo oko 2002. godine.
BAHAT BEZ GRANICA: Milan Stojadinović mažnjavao novac gde god je mogao
Dva puta je bio predsednik vlade, tri puta ministar finansija i ministar spoljnih poslova, ali su mu mahinacije bile draže od politike
DA LI TREBA ZALIVATI BILJKE VODOM SA ČESME? Stručnjaci konačno dali odgovor
Važno je kakvom vodom zalivate biljke
KAKO JE VUKAŠINOV NASLEDNIK POSTAO HEROJ EPIKE: Marko Kraljević - sin glavnog negativca najveći srpski junak
Kralj Vukašin u srpskoj tradiciji jedan je od glavnih negativaca - mučki ubija vojvodu Momčila da bi mu preoteo ženu, pa se ženi njegovom sestrom, laže kuma cara Dušana na samrti, otima carstvo kumčetu Urošu, proklinje rođenog sina... Uprkos tome, upravo taj njegov sin - kralj Marko ili Marko Kraljević - u toj istoj tradiciji najveći je simbol junaštva.
NADREALNO PREKRAJANJE ISTORIJE Albanci prisvojili Nemanjiće i srpskog junaka Miloša Obilića: Murata je ubio kosovski Albanac!
Prištinska "Koha" objavila je u prevodu Skendera Ljatifija isečak iz knjige francuskog monaha Vensana Minjoa "Istorija Otomanske imperije" iz 1771. godine, u kome se navodi da je cara Murata na Kosovu polju, na Vidovdan 1389. godine, u stvari ubio ranjeni Albanac, "koji je sabrao sav svoj inat i nasmrt udario sultana Murata", kao i da su Rusi još u 18. veku saznali da je ubica Murata - kosovski Albanac!
MIHAILO JE BIO NAJOPASNIJI POTURICA: Za sultana BRUTALNO UBIJAO, ali je tvrdio da nije ZABORAVIO SRPSKO MLEKO KOJE GA JE OTHRANILO
Danas malo ko zna o kome se radi kada čuje ime Mihailo Latas, međutim svi su čuli za Omera-pašu Latasa, čuvenog zvaničnika Osmanskog carstvasrpskog porekla.
Komentari(0)