PREKO LOGORA DO PRIJATELJSTVA Norveška kuća, simbol čudesne veze i ljubavi između norveškog i srpskog naroda (FOTO)
Tokom Drugog svetskog rata, 1942. godine, u 13 logora u Norveškoj internirano je oko 4000 Jugoslovena, od čega 3840 Srba, a od toga oko 40 logoraša iz Gornjeg Milanovca i okoline.
Manje od polovine interniraca, tačnije 1660, je uspelo da izbegne smrt u nacističkim logorima, a najviše zbog pomoći domaćeg stanovništva koje im je dostavljalo hranu, lekove i druge potrepštine, a uz njihovu pomoć neki su uspeli i da pobegnu.
U Kući srpsko-norveškog prijateljstva nalazi se postavka u kojoj se mogu videti neki od predmeta koji su ostali iza logoraša, kao i panoi sa slikama i životnim pričama srpskih logoraša.
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva, poznata i kao Norveška kuća (norv. Det norske hus), nalazi se u Gornjem Milanovcu, na istočnom ulazu u grad sa Ibarske magistrale. Ranije se zvala “Kuća jugoslovensko-norveškog prijateljstva”, ali je 2008. godine Jugoslovensko-norveško društvo promenilo naziv u Srpsko-norveško društvo, jer je svih devetnaest ogranaka društva iz Srbije, čime je u isto vreme izmenjen i naziv ove zgrade.
Ideja o gradnji ovog zdanja potekla je od aktivista Društva jugoslovensko-norveškog prijateljstva, koje je osnovano 9. februara 1969. u Nišu. Društvo su činili preživeli logoraši i predstavnici Norvežana koji su im pomagali.
Arhitekta Aleksandar Đokić je sredinom 80-ih godina 20. veka proveo šest meseci u Norveškoj kako bi došao do ideje kakav objekat treba graditi i da bi isti podsećao i na norvešku i srpsku kulturu.
Na osnovu njegovog projekta, Kuća je izgrađena i svečano otvorena krajem septembra 1987. godine. Sastoji se 90% od drveta, a ostatak je od stakla. Sva građa je isečena i obrađena u Norveškoj, a u Gornjem Milanovcu gotovi elementi su samo montirani onako kako su bili označeni brojevima.
Kuća je izgrađena od dobrovoljnih priloga koji su stizali iz cele Jugoslavije, a sredstva su takođe dali Jugoslovensko-norveško društvo (JND), opština Gornji Milanovac i GP Graditelj iz Gornjeg Milanovca (koje je izvodilo radove), a čiji je tadašnjni direktor, Živorad BataKnežević, bio jedan od preživelih interniraca. Jedan od najvećih priloga dao je kralj Norveške, a deo radova izveden je dobrovoljnim radom učenika i studenata iz Norveške i Gornjeg Milanovca.
Kuća srpsko-norveškog prijateljstva je iste godine kada je sagrađena dobila Borbinu nagradu za najbolje arhitektonsko ostvarenje, koja je u to vreme bila najznačajnija arhitektonska nagrada SFRJ. Ova jedinstvena građevina sublimira vikinški brod i staru norvešku brvnaru, simbolizujući prijateljstvo dva naroda.
Lepote Srbije su i na Instagramu, zapratite nas za još zanimljivih priča:
SIGURNO NISTE ZNALI? Šabački Romeo i Julija su se zvali Đula i Pavle, ovo je priča o njima (FOTO)
Sigurno niste znali da su i Šapčani imali svog Romea i Juliju, oni su se zvali Đula i Pavle,
Predraga proglasili mrtvim, a on na bdenju počeo da mrda prst: Kad je otvorio oči i rekao ovo kumu, svi zanemeli od šoka
Predraga Gostiljca lekari proglasili mrtvim, a on na bdenju oživeo i počeo da priča sa kumom, sva rodbina se razbežala, nikome nije bilo jasno šta se dešava!
MISTERIJA SMRTI 10 SRPSKIH VELIKANA: Mnogo su nam ostavili, a nikad se nije saznalo od čega su PREMINULI!
Druga legenda govori o tome da je grupa srpskih ratnika tokom boja nabasala na carevu svitu
KAŽE DA JE VUNA NAJZDRAVIJA Baka Draga iz Sirogojna je vredna pletilja džempera koje su volele i kraljica Elizabeta, Jovanka Broz... (FOTO)
U eri industrijske proizvodnje i u doba kad su mašine zamenile vešte ruke vrednih pletilja, spretne planinike koje još uvek čuvaju heklanje od zaborava prava su retkost.
POSEBNO LEPA IMENA ZA DEVOJČICE: Divna i uzvišena, a NEMAJU NADIMAK
Najpopularnija imena za devojčice u poslednje vreme su kratka, zvučna, mahom internacionalna.
Komentari(0)