Život prve srpske lekarke Drage: Muškarci je ponižavali, država je sabotirala!
I pored velikih i često bezuspešnih borbi, život Drage Ljočić će ostati jedno od najboljih svedočanstava o tome kako su žene u Srbiji bile tretirane u 19. veku

Draga Ljočić je rođena u Šapcu 22. februara 1855. godine. Bila je prva srpska lekarka, feministkinja i pripadnica pokreta za jednako pravo glasa muškaraca i žena.
Školu je završila u Šapcu, a medicinu je diplomirala na Ciriškom univerzitetu. Još od početka svoje lekarske karijere, Draga je morala neprestano da se bori sa stavovima svoje okoline, koja nije mogla tako lako da prihvati da jedna žena može biti lekar.
Sem stručnog znanja, Draga je pokazivala i veliku hrabrost i rodoljublje. Učestvovala je u srpsko-turskom ratu kao bolničarka, nakon koga je postala prva žena sa činom potporučnika. Kasnije je učestvovala i u ostalim balkanskim ratovima, kao i u Prvom svetskom ratu. Međutim, i pored svih ovih ostvarenja, Draga je uvek nailazila na zavist i otvorena neprijateljstva muških kolega.
Iako ciriški doktor medicine i ratni poručnik, ova hrabra žena nikako nije mogla da pronađe posao u struci u državnoj službi. Uz najrazličitije izgovore zahtevi su joj uvek bili odbijani.
Tek kada se kraljica Natalija zauzela za Dragu, bilo joj je dozvoljeno da obavlja privatnu praksu. U državnu službu je ušla nekoliko godina kasnije, ali samo kao lekarska pomoćnica.
Iako je posle velike požrtvovanosti u ratu unapređena u sekundarnog lekara, njena prava su bila manja od prava njenih muških kolega. Plata joj je bila manja i to bez mogućnosti da dobije povišicu, a nije imala prava ni na penziju.
Njena dopisivanja sa tadašnjim Ministarstvom unutrašnjih dela mogu se tumačiti kao prilog istoriji borbe za rodnu ravnopravnost na ovim prostorima. Jedino za vreme ratovanja Draga Ljočić je bila izjednačavana sa svojim muškim kolegama. U srpsko-bugarskom ratu iz 1885. godine, ona je radila kao jedini lekar u tri bolnice u Beogradu.
Draga je bila i veliki zaštitnik dece, a često ih je i besplatno lečila. Osnovala je Matrinsko udruženje koje se staralo o napuštenoj deci.
I pored velikih i često bezuspešnih borbi, život Drage Ljočić će ostati jedno od najboljih svedočanstava o tome kako su žene u Srbiji bile tretirane u 19. veku.
(Opanak)

"POKOJNA BABA DOŠLA NOĆAS I VEČERALA"! Otac Predrag otkrio šta mu se dogodilo i kako je od sveštenika uzeo 100 evra VIDEO
Često se u narodu mkešalu sujeverje, običaji i tradicija, a običajima i sujeverju daje prednost u odnosu na ono što je izvorno deo hrišćanske vere. Tako postoji običaj da se tokom noći ostavi hrana za pokojnika da bi on, "kad svrati", imao šta da pojede. I sve to pod geslom - valja se.

Ramonda serbica – čudesni cvet koji vaskrsava
Na stenama juga i istoka Srbije raste cvet koji je postao više od biljke. Ramonda, poznata kao „cvet feniks“, ima moć da oživi i kada se potpuno osuši, pa nije slučajno što je povezana sa najtežim trenucima i vaskrsnućem srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.

PRINCIP NIJE TAKO IZGLEDAO: Istina o čuvenoj fotografiji
Kada čujemo ime Gavrilo Princip, pred očima nam je svima ista crno-bela fotografija. Ona je decenijama stajala u udžbenicima i urezala se u kolektivno pamćenje. Ali ta slika nije verodostojna.

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.
Komentari(0)