Život prve srpske lekarke Drage: Muškarci je ponižavali, država je sabotirala!
I pored velikih i često bezuspešnih borbi, život Drage Ljočić će ostati jedno od najboljih svedočanstava o tome kako su žene u Srbiji bile tretirane u 19. veku
Draga Ljočić je rođena u Šapcu 22. februara 1855. godine. Bila je prva srpska lekarka, feministkinja i pripadnica pokreta za jednako pravo glasa muškaraca i žena.
Školu je završila u Šapcu, a medicinu je diplomirala na Ciriškom univerzitetu. Još od početka svoje lekarske karijere, Draga je morala neprestano da se bori sa stavovima svoje okoline, koja nije mogla tako lako da prihvati da jedna žena može biti lekar.
Sem stručnog znanja, Draga je pokazivala i veliku hrabrost i rodoljublje. Učestvovala je u srpsko-turskom ratu kao bolničarka, nakon koga je postala prva žena sa činom potporučnika. Kasnije je učestvovala i u ostalim balkanskim ratovima, kao i u Prvom svetskom ratu. Međutim, i pored svih ovih ostvarenja, Draga je uvek nailazila na zavist i otvorena neprijateljstva muških kolega.
Iako ciriški doktor medicine i ratni poručnik, ova hrabra žena nikako nije mogla da pronađe posao u struci u državnoj službi. Uz najrazličitije izgovore zahtevi su joj uvek bili odbijani.
Tek kada se kraljica Natalija zauzela za Dragu, bilo joj je dozvoljeno da obavlja privatnu praksu. U državnu službu je ušla nekoliko godina kasnije, ali samo kao lekarska pomoćnica.
Iako je posle velike požrtvovanosti u ratu unapređena u sekundarnog lekara, njena prava su bila manja od prava njenih muških kolega. Plata joj je bila manja i to bez mogućnosti da dobije povišicu, a nije imala prava ni na penziju.
Njena dopisivanja sa tadašnjim Ministarstvom unutrašnjih dela mogu se tumačiti kao prilog istoriji borbe za rodnu ravnopravnost na ovim prostorima. Jedino za vreme ratovanja Draga Ljočić je bila izjednačavana sa svojim muškim kolegama. U srpsko-bugarskom ratu iz 1885. godine, ona je radila kao jedini lekar u tri bolnice u Beogradu.
Draga je bila i veliki zaštitnik dece, a često ih je i besplatno lečila. Osnovala je Matrinsko udruženje koje se staralo o napuštenoj deci.
I pored velikih i često bezuspešnih borbi, život Drage Ljočić će ostati jedno od najboljih svedočanstava o tome kako su žene u Srbiji bile tretirane u 19. veku.
(Opanak)
Iskonski lek ili pomodarstvo: Zovu ga „crno zlato“, a tvrde da čuva organizam od teških bolesti
„Crno zlato“ je postalo popularno nakon što je pomenuto u knjizi „Odeljenje za rak“ ruskog disidenta i nobelovca Aleksandra Solženjicina
Najveća greška kad čestitate Badnji dan i Božić: Mnogi ne znaju šta zapravo znači "badnjak"
Da li znate kako se pravilno pišu čestitke za Badnji dan i Božić?
Beli luk je lek nad lekovima, ali samo ako ga pripremate na ovaj način – inače gubi sva svojstva
Da li znate da pogrešna priprema uništava sve što beli luk čini zdravim? Otkrijte trik koji za 10 minuta otključava punu snagu ovog leka.
Besramno ga varala, pa se slomila nad njegovim grobom: Suprugu kneza Mihaila Obrenovića pamte kao najveću grešnicu
Julija Obrenović, rođena kao ćerka mađarskog grofa, postala je srpska kneginja udajom za kneza Mihaila Obrenovića, a za života stekla je i titulu najveće grešnice
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
Komentari(0)