TAJNA SE KRIJE U 1967. GODINI Evo koja je razlika između srpske i turske kafe
U Evropi je kafa počela da se pije sredinom 17. veka.

Mnogima omiljeni napitak, bez kojeg ne mogu da započnu dan, uglavnom svi pripremaju na sličan način, a i zovu ga isto – turska ili domaća kafa. U velikom "Savremenom kuvaru" iz 1967. godine, objavljenom u izdanju "Prosvete" na više od 1.000 strana, navedena je razlika između srpske i turske kafe.
Ovaj kuvar, u poglavlju „Kafa“, podseća i na predanje da zasluga za otkriće kafe pripada jednom „čobančetu koji je primetio da mu koze pokazuju izuzetnu živahnost kad god bi se nabrstile biljke poznate pod imenom kahoua“, piše B92.
Možda vas zanima:

OVO MOŽDA NISTE ZNALI Evo kakva je razlika između srpske i turske kafe
Omiljeni napitak u mnogim kućama, sprema se na sličan način, ali u kuvaru iz 1967. godine, navedena je razlika između srpske i turske kafe.

NIJE ISTO Znate li razliku između turske i srpske kafe?
"Turska" i "srpska" kafa nisu isto.
Možda vas zanima:

OVO MOŽDA NISTE ZNALI Evo kakva je razlika između srpske i turske kafe
Omiljeni napitak u mnogim kućama, sprema se na sličan način, ali u kuvaru iz 1967. godine, navedena je razlika između srpske i turske kafe.

NIJE ISTO Znate li razliku između turske i srpske kafe?
"Turska" i "srpska" kafa nisu isto.
Možda vas zanima:

OVO MOŽDA NISTE ZNALI Evo kakva je razlika između srpske i turske kafe
Omiljeni napitak u mnogim kućama, sprema se na sličan način, ali u kuvaru iz 1967. godine, navedena je razlika između srpske i turske kafe.

NIJE ISTO Znate li razliku između turske i srpske kafe?
"Turska" i "srpska" kafa nisu isto.
U Evropi je kafa počela da se pije sredinom 17. veka. Da je bilo nešto posebno u mlinovima za kafu koji je nekada svaka kuća imala, a kojima se širio miris mlevene kafe, potvrđuje i ovaj stari kuvar u kojem se u pripremi navodi važnost mlevenja kafe pre kuvanja.
- Da bi kuvana kafa bila ukusna potrebno je prvo da zrna kafe budu lepo ispržena ali ne prepržena. Drugo, da se kafa dobro samelje neposredno pre kuvanja. I treće, da voda dobro provri a zatim kad se kafa skuva, da napravi još jedan ključ. Kafa se služi čim se skuva, nikad podgrejana. Talog od kafe ne sme se ponovo upotrebiti.
A razlika između srpske i turske kafe, nije samo u načinu služenja, već i u pripremi – evo šta kaže Kuvar iz 1967. godine.
Srpska crna kafa
- Staviti u džezvu vodu i šećer i pustiti da provri. Za jednu šoljicu kafe potrebna je šoljica i po vode, kocka šećera i kašičica mlevene kafe. Kad voda provri, odliti malo u šoljicu ili drugo lonče, zakuvati kafu, pa vratiti džezvu na vatru da kafa napravi ključ, odnosno, samo da se podigne, ništa više. Usuti odlivenu vodu, ostaviti kafu minut-dva da ‘stane’ a zatim je razliti u šoljice i služiti.
Turska kafa
- Ova kafa se najviše pije u Bosni a spravlja se ovako: Staviti kafu u suvu zagrejanu džezvu i preliti je ključalom vodom. Kafa ne treba više da vri. Odnos vode, kafe i šećera je isti kao za srpsku kafu, samo što se šećer ne stavlja u kafu već se služi posebno. Gotova turska kafa služi se u malim džezvama, za svaku osobu posebno - prenosi Super žena.

Iz ovog razloga Tito nikad nije obišao grob majke i sina: Josip Broz je morao noću da sahrani svoje dete, ocu nikad nije oprostio izdaju njegove majke
Kupinec, zaboravljeno selo kraj Jastrebarskog, čuva grobove roditelja Josipa Broza Tita, koje on nikada nije posetio, otkrivajući porodične tajne

MISTERIJA BEOGRADSKIH KLUBOVA: Zašto legenda tvrdi da duh kneza Mihaila luta oko Kalemegdana i gde je zaista ubijen?
Kultna lokacija noćnog života krije urbanu priču: Otkrivamo zašto se priča o atentatu povezuje sa centrom grada, iako se dogodio u Košutnjaku.

Ovo je najposebnije srpsko selo u kom se rađaju riđa deca: Tvrde da je u njemu kralj Milutin zakopao blago i da sledeći znaci to i dokazuju
Štava – selo gde je vreme stalo, a istorija šapuće kroz kamen i riđu kosu meštana

Potekao iz plemenite srpske porodice, kad je u 12. godini poturčen bližnjima život pretovrio u pakao: Spalio mošti Svetog Save, pa od Boga dobio lekciju
Sinan-paša zaboravio je na svoj korene i činio je sve da unišiti srpski narod

Tvrđava na Avali dignuta u vazduh: Da li je uništen zbog spomenika ili da bi se nešto sakrilo zauvek?
Na najvišem vrhu Avale nekada je stajala srednjovekovna tvrđava Žrnov, koju su Srbi gradili na rimskim temeljima, a kasnije proširili Osmanlije. U septembru 1934. godine, grad je srušen da bi na se na tom mestu podigao Spomenik Neznanom junaku.
Komentari(0)