Legija stranaca, mason, volovska kola, vunene čarape: 7 zanimljivih činjenica o kralju Petru Karađorđeviću koje niste znali (VIDEO)
Za njegovu vladavinu vezuje se i nastanak prvih demokratskih institucija u Srbiji
Kralj Petar je krunisan je 21. septembra 1904. godine nakon Majskog prevrata u kome su ubijeni kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović. Bio je veoma voljen u narodu. Važio je za poštenog i dobrog čoveka blage narovi. Pošto je bio kralj Srbije tokom perioda velikih srpskih vojnih uspeha, u srpskom narodu ostao je zapamćen kao kralj Petar Oslobodilac, takođe poznat i kao Stari kralj.
Vreme njegove vladavine obeležio je i nastanak prvih demokratskih institucija u Srbiji, jer je kralj Petar bio poznat po svojoj liberalnoj politici i zalaganju za ustavno uređenje zemlje. Preminuo je u 77. godini i sahranjen je u svojoj zadužbini na Oplencu.
Iako je život kralja Petra dobro proučen i poznat, ipak postoje neke manje poznate činjenice. Predstavljamo vam neke od njih.
1. U mladosti se predstavljao kao Petar Mrkonjić
Petar Karađorđević je bio Karađorđev unuk i treći sin Perside i kneza Aleksandra Karađorđevića, vladara koji je bio prisiljen da abdicira nakon Svetoandrejske skupštine. Petar je sa porodicom živeo u inostranstvu, ali nikada nije obustavio kontakte sa Srbijom. Godine 1875. radio je na organizovanju i aktivno učestvovao u bosansko-hercegovačkom ustanku pod pseudonimom Petar Mrkonjić, a to je ime koje je koristio i u drugim aktivnostima i prepiskama koje je vodio u to vreme.
2. Srpski kralj u Legiji stranaca
Kralj Petar je u mladosti tokom egzila i seljakanja porodice po Evropi jedno vreme živeo u Parizu. Borio se u francuskoj vojsci u Francusko-pruskom ratu. Naime, Petar Mrkonjić se 1870. godine pridružio Legiji stranaca francuske vojske i sa njom učestvovao u brojnim borbama. Odlikovan je spomenicom rata iz 1870. godine.
3. Na srpski je preveo jedno veliko delo liberalizma
Budući kralj Srbije se u Parizu bavio fotografijom i slikarstvom, i usavršavao svoje vojničko i političko obrazovanje. Ono mu je otvorilo vidike ideja političkog liberalizma, parlamentarizma i demokratije. Početkom 1868. godine knežević Petar je u Beču štampao svoj prevod knjige engleskog političara i filozofa Džona Stjuarta Mila “O slobodi” sa svojim predgovorom, koji će kasnije postati njegov politički program.
– U životu pojedinog čoveka, naroda i celog čovečanstva, nema ni jednoga, koje bi toliko važilo, a kamoli važnije bilo od – slobode. Svakome je čoveku od prirode urođeno, da bude slobodan, te da može odgovoriti svome pozivu, ovde na zemlji. Samo slobodan čovek, ima vlast nad samim sobom, može razviti svoja svojstva, usavršiti vrline, kojima je obdaren, doći do svesti, kojom će pojmiti, poznati i vršiti svoj zadatak, svoja prava, svoje dužnosti. Samo slobodan čovek, može osnažiti svoju volju, i založiti svu snagu, da unapredi svoju ličnost i da svojom ličnošću, pripomogne unapređenju naroda , kome je po krvi, jeziku, otadžbini, sreći i nesreći srodan. Iz slobode članova jednoga naroda, niče ukupna sloboda toga naroda – zapisao je u predgovoru ovom delu budući srpski kralj.
Džon Stjuart Mil smatra se najuticajnijim filozofom 19. veka u engleskom govornom području, i generalno, jednim od najuspešnijih branilaca liberalnog pogleda na čoveka i društvo.
4. Bio je mason
Pouzdano se zna da je kralj Petar I Karađorđević bio mason i da je bio iniciran tokom svog boravka u Francuskoj pod imenom Petar Mrkonjić, koje je koristio i u hercegovačkom ustanku 1875. godine.
5. Kralj koji je živeo od svoje plate
Malo je ipak poznato da je ovaj kralj Petar po dolasku na čelo Srbije nakon Majskog prevrata živeo samo od plate koju je za svoj rad dobijao od Vlade. Od tog novca podizao je zadužbinu Karađorđevića na Oplencu, a ostalo je zabeleženo i da mu je jednom, kada mu je zafalio novac, ministar u sopstvenoj vladi odbio kredit.
6. Kralj na volovskim kolima
Posle veličanstvenih pobeda na Ceru i Kolubari 1914. i neverovatnog otpora koji je Srbija pružila daleko snažnijem neprijatelju, 1915. godine vojska i vlada su ipak bili primorani na povlačenje. Put na kome ih je pratio i najveći deo stanovništva vodio je preko negostoljubive Albanije.
Albanska golgota ostavila je velikog traga na zdravlje ostarelog kralja. Ipak, Petar Karađorđević je odbio sve savete od toga da odustane od praćenja svojih vojnika preko albanskih gudura.
Kralj Petar je sa vojskom prešao golgotu na jednim volovskim kolima, a gde su planine bile neprohodne bio je nošen od svojih vojnika, sve dok nisu stigli do albanske obale na Jadranu.
7. Jedini vladar koji je digao spomenik običnoj seljanki i njenom sinu
U selu Slovac kod Lajkovca i danas postoji spomenik na kome piše: “Ovaj spomenik podiže Petar Karađorđević Makreni Spasojević, koja leži ovde, i njenom sinu Marinku, koji se večnim snom smiri u gudurama Arbanije”. Reč je o jedinstvenom slučaju u svetu da vladar podigne spomenik običnoj seljanki i njenom sinu.
Kralj Petar je Makrenu sreo tokom povlačenja preko Albanije. Ona je krenula za vojskom kako bi pronašla svog sina jedinca Marinka i dala mu vunene čarape koje je isplela. Ipak, kada je shvatila da neće moći dalje, čarape je dala kralju Petru uz zavet da pronađe njenog sina.
Kralj Petar svoje obećanje nija zaboravio. Marinka je pronašao, ali umrlog od hladnoće negde u planinama Albanije. Priča kaže da se do kraja života se nije odvajao od vunenih čarapa majke Makrene, da je na samrti tražio da mu ih obuju i da je u njima umro.
Ova neverovatna priča zabeležena je u romanu Milovana Vitezovića “Čarape kralja Petra”.
KAKO ĆE SE SADA NAĆI SRODNU DUŠU Kralju paprike i poznatom neženji HAKOVAN PROFIL ZA ŽENIDBU
Prijepolje - Najpoznatiji neženja u prijepoljskom kraju, poznat i kao kralj paprike, Njegoš Stojadinović iz Prijepolja, stekao je veliku popularnost kao vredan domaćin koji ne beži od teških poslava, fino zarađuje od svog poštenog rada ali i traži svoju životnu pratilju. O svemu tome svoje prijatelje, ali i javnost izveštavao je preko svog facebook profila, ali sada mu je on hakovan i ovom prijepoljskom domaćinu hakeri su napravili veliki problem. On želi sada da apeluje na sve građane da povedu računa, kako im se ne bi desilo isto.
KAKAV GEST ČAČANINA Veridba na 3.000 metara nadmorske visine, baš na rođendan verenice (FOTO)
Čačak - Veridba je jedan od najlepših momenata za svaku devojku, ali i najstresnijih za budućeg mladoženju. Jer ipak je on taj od koga se očekuje da klekne i pita ono čuveno pitanje, dok drži prsten u ruci za svoju voljenu. I dok se veliki broj momaka još uvek najčešće odlučuje za veridbu na neki uobičajen način, Jovan Nikolić (25) iz Čačka želeo je da taj momenat ostane uspomena za čitav život.
U OVOM GRADU ZGRADE IMAJU SMEŠNA IMENA Hoćeš da se nađemo kod TELETA?
Grad Užice je poznat po neobičnim imenima zgrada. U ovom gradu možete pronaći stambene zgrade koje se zovu “Šarulja”, “Tele” i “Sivonja”
ONA JE ZASLUŽNA ŠTO JE BEOGRAD OD KASABE POSTAO MODERNA PRESTONICA: Neverovatan život naše zaboravljene umetnice! (FOTO)
Odvažna i talentovana Jelisaveta Načić, odrasla u bogataškim vrtovima vile beogradskog trgovca u Vlajkovićevoj 9, usprotivila se ocu i izabrala profesiju kojom su se bavili isljučivo muškarci.
VINO ZA SRCE Recept star preko 800 godina, o njemu je pisala i čuvena Marija Treben
Vino za srce, recept star preko 800 godina, pronađen je u starim spisima opatice i mističarke Hildegard von Bingen. Ova mističarka je živela 81. godinu i smatra se najsvestranijom i najučenijom ženom svog doba. Njeni recepti već vekovima prepisuju se i prenose sa kolena na koleno, a i danas njen lik srećemo u mnogim savremenim ordinacijama i bio-radnjama.
Komentari(0)