OTAC MU JE BIO NAJLUĐI TURSKI SULTAN, A MAJKA SRPKINJA ZVANA KATARINA: 46 godina je proveo u kavezu, završio i u Gorskom vijencu

Teodora Tojagić

14:00

Zanimljivosti 0

NIje Sulejman Veličanstveni, a da bude nešto poput toga mu se nikad nije ostvarilo, zašto?

OTAC MU JE BIO NAJLUĐI TURSKI SULTAN, A MAJKA SRPKINJA ZVANA KATARINA: 46 godina je proveo u kavezu, završio i u Gorskom vijencu
vikipedija

Rođen 1642. godine od oca Ibrahima Ludog i majke Srpkinje Katarine, kasnije Salihe Dilašub sultanije, princ Sulejman nije imao srećnu mladost i odrastanje. Njegov stariji brat Mehmed IV je došao na vlast dok su obojica bili deca, a nakon što je njihov otac utamničen i pogubljen.

Da stvar bude komplikovanija, vladavina njegovog brata je bila druga najduža u istoriji Osmanskog carstva.

Sve vreme ili preciznije rečeno u vremenskom intervalu od 46 godina - Sulejman je proveo u kavezu poput svog oca Ibrahima, za kog mnogi veruju da je tu i izgubio razum. Ovo je u stvari bio zatvor za prinčeve i potencijalne pretendente na presto, koji se nalazio u okviru harema Topkapi palate, piše National geographic.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Međutim, nakon druge bitke na Moharaču tokom 1687. godine i poraza koji je turska vojska pretrpela, carstvo je zapalo u krizu. Najviši zvaničnici su u tajnosti rešili kako je vreme da sultan Mehmed IV, ode. To je i učinjeno uz pomoć Janjičara, nakon čega je zatvoren i odveden u Adrijanopolj, gde umire. Umesto njega na presto se popeo sultan Sulejman II od Ibrahima.

OTAC MU JE BIO NAJLUĐI TURSKI SULTAN, A MAJKA SRPKINJA ZVANA KATARINA: 46 godina je proveo u kavezu, završio i u Gorskom vijencu vikipedija
 

Vreme provedeno u zatvoru na njega je uticalo drugačije nego na njegovog oca, a umesto mentalnih problema u njemu je rasla ambicija. Stoga je vrlo brzo sproveo niz reformi koje su doprinele stabilizaciji stanja u carstvu, a deo zasluga za ovo se svakako pripisuje i njegovom veziru Mehmed-paši. Ohrabren ovim početnim uspesima, dao je sebi zadatak da njegovo ime ostane upamćeno u istoriji, kao što je to bilo u slučaju njegovog pretka Sulejmana Veličanstvenog.

Porazi se nižu i neočekivana smrt ili dve

To se nikada nije desilo, pre svega jer je njegovo zdravstveno stanje bilo izuzetno loše. Ali i zato što je njegova vojska ubrzo počela da niže poraz za porazom - prvo u Ugarskoj, a zatim i u Dalmaciji. Do 1689. godine, Osmanlije su redom izgubile i sledeće gradove: Beograd, Smederevo, Herceg Novi i Niš.

Interesantno je da je o padu spomenutog bokeškog grada pisao čak i Njegoš u svom delu "Gorski vijenac".

OTAC MU JE BIO NAJLUĐI TURSKI SULTAN, A MAJKA SRPKINJA ZVANA KATARINA: 46 godina je proveo u kavezu, završio i u Gorskom vijencu vikipedija
Foto: vikipedija/Sulejman Veličanstveni

Iako je već sledeće godine, vezir Mustafa-paša reorganizovao vojsku i uz pomoć tartarske armije uspeo da ponovo vrati Beograd, Niš i Smederevo, kao i da zabeleži uspehe u Transilvaniji i Albaniji, već 1691. godine je doživeo strahovit poraz u bici kod Slankamena u kojoj je i ubijen.

Delovalo je kao da ne može biti gore, a onda je stilga i vest da je Sulejman II pao u komu iz koje se više nije ni probudio. Zli jezici su šaputali da se upravo mrtav približio najviše što je mogao Sulejmanu Veličanstvenom, jer je krajem juna 1691. godine sahranjen u njegovoj blizini.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

vila

Vile sa Radana: Da li još uvek čuvaju blago i igraju vilinska kola?

Zanimljivosti

15:00

29 septembar, 2025

Na jugu Srbije, između Lebana i Bojnika, Kuršumlije i Prokuplja, prostire se planina Radan – krajolik ispresecan gustim šumama, bistrim izvorima i tihim selima. Ali Radan nije poznat samo po prirodnim lepotama i čuvenoj Đavoljoj varoši, ovo je i planina obavijena legendama, naročito o vilama, koje narod i danas pominje s poštovanjem.

rakija

Kako nastaje dobra rakija – Od šljive do kazana, od kazana do čašice

Zanimljivosti

10:00

29 septembar, 2025

U Srbiji se od davnina kaže da je rakija više od pića – ona je deo doma, običaja i tradicije. Od šljive u Šumadiji, kajsije u Vojvodini, pa sve do dunje i viljamovke u južnim krajevima, pečenje rakije predstavlja poseban događaj u životu porodice i sela. Nije se radilo samo o pripremi zimnice, već o ritualu u kojem se okupljala rodbina, komšije i prijatelji, dok je miris voća i dima iz kazana obavijao avlije.

Komentari(0)

Loading