ČOVEK KOJI JE RAZORIO BEOGRAD 1941. Ovako je završio Aleksandar Ler, zvani Saša, po majci pravoslavac (FOTO/VIDEO)
Aleksandar fon Ler se rodio u rumunskom Banatu, po majci je bio pravoslavac, a malo je poznato, prema zvaničnoj biografiji, da je srednju školu učio i završio u gradu na Tamišu.

Nemački feldmaršal Aleksandar Ler, general-pukovnik „Luftvafe”, čovek koji je lično izdao naređenje Vazduhoplovnoj četvrtoj floti, da se 6. aprila 1941. godine, prvi put u istoriji bombarduju civilni ciljevi u glavnom gradu Jugoslavije. Tada je poginulo oko 6.000 Beograđana. Upamćen je po rečenici: „Gađajte im biblioteku, da im se seme zatre!” Takođe je manje poznato da je životno, pa i sudbinski bio vezan za ove prostore.

U zvaničnoj biografiji Austrijanca Aleksandra fon Lera, s nadimkom Saša, piše nekoliko zanimljivih podataka. Rođen je 20. maja 1885, i to u rumunskom delu Banata, u gradu Turnu Severin, od oca Nemca Fridriha. Sa majčine strane, Ruskinje Katarine Fajman, zapravo je bio pravoslavac, a srednju školu je učio i završio u Pančevu.
Tragom tog podatka naše istraživanje različite građe Istorijskog arhiva u Pančevu nije dalo odgovor na pitanje koju je školu Ler u „pančevačkom periodu” pohađao. Njegovog imena nema ni u fondu Mađarske državne muške građanske škole, niti u registrima ovdašnje Gimnazije. Stariji Pančevci jedino su mogli da nagađaju da je početkom 20. veka morao živeti u Donjoj, „nemačkoj” varoši, današnjem centru grada na Tamišu. Na kojoj adresi i sa kim je Ler tu živeo, kao i koliko dugo je bio Pančevac, niko ni od istorijske struke ovde nije pouzdano mogao da kaže.
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”

Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Možda vas zanima:

Drugi svetski rat i bombardovanje Beograda: Kako je pre više od osam decenija jugoslovenska avijacija napala Treći rajh
Pilot Ivan Salević je imao 27 godina kada je aprila 1941. dobio zadatak da bombarduje teritoriju tada najmoćnije evropske sile - nacističke Nemačke.

ZAMONAŠILA SE U ZEMLJI KOJU JE NJEN DEDA BOMBARDOVAO: Ovo je priča o NEMICI koja je postala SRPKINJA!
“Nemci cene Srbe, ali ih ne vole. Nemci ne vole one narode kojima se dive”
Bilo kako bilo, već sa 24. godine, Lera opet susrećemo na ovim prostorima kako uhodi srpske položaje koje bi u slučaju rata trebalo bombardovati iz vazduha. On je tada prepešačio Banat, dobro upoznao teren, pa tako i sačinio prve topografske karte koje su austrougarski piloti koristili tokom Prvog svetskog rata. Otuda i objašnjenje kako to da je Saša uz ruski, rumunski i mađarski jezik odlično vladao i srpskohrvatskim.
Po završetku Vojne akademije u Beču i takoreći odmah po izbijanju Velikog rata, eto Lera opet na ovoj geografskoj širini, u svom prvom borbenom letu u životu, koji je napravio 31. avgusta 1914. godine upravo nad Beogradom, a sa nepunih trideset leta, on već komanduje i austrougarskim bataljonom – opet i baš protiv Srbije.
vikipedija/Razrušen jugoslovenski kraljevski Dvor u ulici Kralja Milana u centru Beograda
Otuda mnogi istoričari tumače, oslanjajući se na proverljive istorijske podatke, da je Ler, baš kao i mnogi najviše rangirani nemački oficiri nosio bolne uspomene sa ovih terena, i u tome vide uzrok želje i naročitu motivaciju za osvetom i nečovečnim razaranjem Srbije u Drugom svetskom ratu.
Tako da nema mesta ni relativizaciji – da li je Ler lično naredio uništavanje jugoslovenske prestonice. Naime, istorijske sveske “Srpsko nasleđe“ sadrže i podatak da nemački Savezni arhiv čuva originalni dokument – izdiktiranu i Lerovom rukom potpisanu „Zapoved za vođenje vazdušnog rata”, kojom je naredio bombarderima i lovcima Vazduhoplovne flote, 6. i 7. aprila razaranje Beograda velikim napadom.
vikipedija/Spomenik braniocima Beograda, 6. aprila 1941, u Zemunu
Kako navode istoričari, i sam naziv te operacije – „Strafgericht” (kazna) – jasno određuje prirodu namere, dok su prilikom bombardovanja nemački piloti imali zadatak da izbegavaju jedino uništavanje uređaja za snabdevanje i industriju, jer je trebalo zemlju prisvojiti za njihove vlastite svrhe. Opisujući samo bombardovanje Beograda, kojim je komandovao, Ler ističe da je jugoslovenski otpor bio umešan, veoma hrabar i da je ometao jedinstvenost napada, a da su jugoslovenski avijatičari bili vešto vođeni.
vikipedija/Današnji izgled ruševina Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu
Komandant Jugoistoka nemačke vojske u Drugom svetskom ratu, možda i najveći balkanski zločinac nacističke nemačke Aleksandar Saša Ler, u ratnim danima general izuzetnog autoriteta i od najvećeg Hitlerovog poverenja, kako je počeo svoju vojničku karijeru, u Srbiji, tako je i život završio upravo u Beogradu.
Osuđen za ratne zločine, streljan je 26. aprila 1947. godine, ni u jednom trenutku ne pokazujući kajanje.
Izvor: politika
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Kako su naši stari gledali u Mesec da predvide budućnost
Mesec je oduvek bio izvor nadahnuća, tajni i verovanja. Srpski narod je kroz vekove pratio njegove mene i na osnovu njih predviđao vreme, rod useva, zdravlje i sudbinu. Iako danas vreme proričemo uz pomoć prognoza i satelita, stara narodna znanja o Mesecu i dalje se prepričavaju i pamte.

Zašto je kafana institucija srpske tradicije – mesto gde se rađala umetnost i politika
Srpska kafana nije samo prostor za obedovanje i druženje – ona je vekovima bila mesto okupljanja, dogovora i stvaranja. U kafanama su se donosile važne odluke, pisale pesme, pevale sevdalinke i guslarske pesme, a mnogi naši umetnici, političari i boemi upravo su u njima pronalazili inspiraciju.

Persida Karađorđević je upravljala državom, rodila 10 dece i dobila turski orden: Nema osobe koja ne plače kada pročita njene reči upućene preminuloj ćerki
Kneginja Persida Karađorđević je upamćena kao velika i uticajna žena, kao ličnost za sebe. Bila je ćerka vojvode Jevrema Nenadovića, supruga kneza Aleksandra Karađorđevića i majka kralja Petra Prvog

Kako je Josip Broz dobio NADIMAK "TITO": Teorija - bizarna
Prema istorijskim spisima, Josip Broz je 10. avgusta 1934. prvi put predstavljen s imenom Tito. Njega su mnogo puta pitali odakle je izvukao takav nadimak, na što bi on rekao: "To je često ime u Zagorju i nema neko posebno značenje". Valjda mu se sviđalo kako zvuči.

MARINA JE RADILA ZA KARAĐORĐEVIĆE, A SADA JE NA VRHU: Najuticajnija Srpkinja u Americi je ovako došla do svega
Marina Švabić je žena koja radi u Americi na sjedinjavanju svih pripadnika srpske etičnosti
Komentari(0)