ŽENSKA NOŠNJA ZVANA SMILJEVAC Ova vrsta odevnog predmeta spada u takozvane nevestinske kape i vezuje se za žene koje se udaju (FOTO/VIDEO)
Ova vrsta kape nošena je od srednjeg veka do početka XIX.
Smiljevac predstavlja vrstu ženske kape nošene u sklopu narodne nošnje u Srbiji. On spada u kategoriju nevestinskih kapa. Ove kape su većih dimenzija, često su imale kićanke niz slepoočnice i posebno ih karakteriše to da su sve bile ukrašavane smiljem i novčićima. Po svojoj veličini i ukrasima podsećaju na kapu zvanu tarpoš, ali nešto drugačijeg oblika. Ova vrsta kape nošena je od srednjeg veka do početka XIX.
Smiljevci u različitim krajevima
Moravski smiljevci
Smatra se da su Moravski smiljevci bili nezgrapniji i veći od šumadijskih, kao i oni u rudničkom, čačanskom i užičkom kraju.
U nekim selima u okolini Bukovice Joakim Vujić opisuje smiljevac kapu okrgulu kao god bundeva. Na kapu je bilo zakačeno cveće, kao i paunovo perje. Pored toga na kapu su bili zašiveni novčići. Bila je načiljena od bele loze ispletene u vidu okrugle korpe, opšivene platnom. Smiljevac je bio većih dimenzija i izgledao je kao zaobljeni kalotasti šešir čija je sredina bila šuplja.
Jagodinski smiljevci su imali sa leve i desne strane prišivene debele pletenice od vune ili čak u nekim slučajevima od tuđe kose koje su dopirale do brade. U sebi pletenice su mogli biti nakićeni talirima ili cvancizima. Ovaj smiljevac je u osnovi imao manju kapu koja je na sebi imala našiveno perje ćurke koje je štrčalo oko glave. Iza perja nalazilo se cveće i smilje kao i dugačak prevez koji pada niz leđa. Ispod pletenica nalazile su se i svilene trake sa kićankama koje su na unutrašnjoj strani imala našivena mala ogledalca.
U moravskim krajevima su se takođe mogli naći tipovi smiljevca poput resavskih ili ličkih.
Resavski smiljevci
Resavski smiljevci su bili nešto drugačijeg oblika. Oni su se umesto u visinu bili raskošniji u širinu. Tako su, na svom centralnom delu polukruga, u vidu rozeta bili asprici (vrsta novca). Na krajevima polukruga visile su kićanke sa novčićima. Ove kape imale su podrbadnik koji je takođe bio okićen sitnim novčićima. Pored novčića ovaj smiljevac bio je ukrašen cvećem i perjem i imao je maramu kojom je prekrivan zadnji deo glave i leđa.
Smiljevci u okolini Beograda, Aranđelovca, pa sve do Kragujevca bili su karakteristični po drugačijem obliku. Ova kapa je podsećala na neku vrstu visoke kaluđerske kape, odnosno umesto u širinu najvećim delom je kićena u visinu. Imala je nekoliko nizova blisko našivenih novčića u donjem delu. Potom je naviše u središnjem delu imala našiveno smilje, trave i drugo cveće, da bi na vrhu na komadu kože bilo našivano paunovo perje u većem broju. Kao i svi drugi smiljevci imala je podbradnik koji je pomagao kapi da ne padne.
Običaji
Ova vrsta kapa spada u takozvane nevestinske kape i vezuje se za žene koje se udaju. U različitim krajevima Srbije priprema, darivanje, kao i običaj koliko dugo se nosi smiljevac se značajno razlikovao. Tako postoje predanja u kojima je žena dužna da nosi kapu smiljevac dok ne zatrudni, dok je u drugima običaj nalagao da je mlada mora nositi do četrdeset dana po venčanju.
Pored običaja nošenja intresantni su i običaji pripreme i pravljenja samog smiljevca. Naime u nekim krajevima smiljevce su pravile mlada i drugarice.
"Nabere se bosiljak, smilje, kičica, majkina dušica, nana i rudača, probere se perje iz krila i repova petlova i ćurana, a bogatije i od pauna; spremi se i dosta srebrnog novca, kao i po koja igla trepetljika, peišan, kupovne ruže, đinšuve , kopče i drugo. Sve izabrane trave prošiju se u jednu gustu ljesu, koja u polukrugu ide oko glave."
Kroz sam proces izrade stvarali su se i novi narodni običaji i narodne umotvorine pa su ostala i predanja o veseloj priči i pesmi "Smiljana smilj nosila, smilj nosila pa se ponosila".
Smatra se da su po prestanku nošenja ove kape, novčići rašivani i upotrebljavani pri izradi drugih kapa za udate žene. Udate žene su često nosile konđe - jednostavnije oglavlje u vidu pliće kape sa maramom i trakom koje padaju duž leđa.
Izvor: vikipedija
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
MNOGI Ljudi veruju da izgled noktiju može otkriti mnogo o zdravlju, a neki i u njihovu magijsku moć...
Nokti imaju posebno mesto u različitim kulturama i verovanjima širom sveta, kod nas se često pominju u kontekstu magijskih rituala i, u astrologiji, a mnogi lekari tvrde da njihov izgled može otkriti dosta o našem zdravlju.
OD ZMAJA DO VRAPCA Evo kako su po predanju beogradske opštine dobile ime
Teritorija grada Beograda je podeljena na 17 opština, 10 gradskih i 7 prigradskih. Iako ste veliki broj puta čuli za svaku od njih, da li ste se ikada zapitali kako su one zapravo dobile svoja imena?
PČELA Savršenstvo prirode, da li ste znali da imaju svoj jezik
Pčele su insekti bez kojih se ne bi moglo, važnost pčele za oprašivanje biljaka je ogromna ali danas ćemo se pozabaviti njenim drugim izuzetnim osobinama, Pčele su neverovatno organizovane i komuniciraju unutar košnice koristeći različite metode.
Naši stari su ih smatrali rajskim voćem, evo zašto smokve treba jesti svaki dan
Iako su nam tokom godine dostupne suve smokve, ipak one sveže ništa ne može zameniti. Slatke, mesnate plodove možete zamrznuti, pa ih kasnije koristi za kolače i štrudle, ali i džemove.
LEGENDA O SMRTI DESPOTA STEFANA Na rame mu je sletela ptičica...
Vladao je Srbijom u jednom od najtežih perioda u njenoj istoriji, neposredno nakon Kosovske bitke, i važio najboljeg viteza i vojskovođu, a njegova književna dela ga čine jednim od najvećih srpskih književnika u srednjem veku.
Komentari(0)