Zašto se preko praga prelazi desnom nogom– simbolika i zaštita doma u srpskoj tradiciji
U narodnoj tradiciji Srbije, prag kuće nije samo komad drveta ili kamena na ulazu – on je simbol granice između spoljnog sveta i sigurnosti doma. Mnoge generacije su verovale da prelazak preko praga nosi posebnu simboliku, a ponekad i opasnost, pa su se razvili brojni običaji i pravila vezani za ovaj čin.
Prag kao sveta granica
Prag je u narodnoj svesti imao ulogu zaštitnika kuće i porodice. Smatralo se da štiti od zlih duhova i nesreće, jer je na njemu „prelaz“ iz javnog u privatno, iz haosa u red. Zato se verovalo da je nepoželjno sedeti na pragu – time se „blokira“ sreća doma.
Običaji pri ulasku i izlasku iz kuće
Možda vas zanima:
„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Tišina vatre zna više nego reči: Šta su Srbi čitali iz pepela
Ognjište nije bilo samo mesto za pripremu hrane – ono je bilo srce kuće, duhovna veza sa precima i svetim. Ali stari Srbi nisu u pepelu videli samo ugašenu vatru, već i poruke sudbine.
Možda vas zanima:
„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Tišina vatre zna više nego reči: Šta su Srbi čitali iz pepela
Ognjište nije bilo samo mesto za pripremu hrane – ono je bilo srce kuće, duhovna veza sa precima i svetim. Ali stari Srbi nisu u pepelu videli samo ugašenu vatru, već i poruke sudbine.
Možda vas zanima:
„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Tišina vatre zna više nego reči: Šta su Srbi čitali iz pepela
Ognjište nije bilo samo mesto za pripremu hrane – ono je bilo srce kuće, duhovna veza sa precima i svetim. Ali stari Srbi nisu u pepelu videli samo ugašenu vatru, već i poruke sudbine.
Prilikom prvog ulaska u novi dom, ukućani i gosti često bi prešli prag desnom nogom, verujući da to donosi sreću. U nekim krajevima, prilikom venčanja, mladoženja bi mladu podigao i preneo preko praga, kako bi izbegla „spoticanje“ o novu kuću i unela blagostanje.
Shutterstock
Zaštita doma
U pojedinim selima, naročito u istočnoj i južnoj Srbiji, prag je bio mesto na kojem su se postavljali zaštitni predmeti – komadi bosiljka, beli luk ili zrno soli – kako bi odbijali zle oči i urokljive sile. Tokom Božića, polaznik bi pri ulasku zastao na pragu, izgovorio dobre želje i tek onda kročio unutra.
Prag u životnim ritualima
Postojalo je i verovanje da se duša pokojnika, po odlasku iz kuće, zadržava na pragu, pa se u znak poštovanja niko nije oslanjao na njega tokom žalosti. Prag je bio i mesto pozdrava – domaćin bi tu ispraćao gosta, smatrajući da se sreća kuće „ne sme izneti“ dalje od praga.
Od tradicije do današnjice
Iako se u savremenom životu prag često posmatra samo kao građevinski element, tragovi ovih običaja i dalje su prisutni. Mnogi i danas, gotovo nesvesno, prilikom ulaska u tuđ dom koraknu desnom nogom ili izbegavaju da sede na pragu, poštujući nepisana pravila predaka.
JEDINI SIN VUKA KARADŽIĆA ŽIVEO BEZ SRAMA: Odabrao svet skandala i poroka, na kraju ga se i SESTRA ODREKLA!
Jedini preživeli sin Vuka Karadžića trebalo je da osvetla očev obraz i nastavi njegovim putem, ali je odabrao svet skandala i poroka
MNOGE DEVOJKE SU PO NJOJ DOBILE IME, A NAKON NJENE SMRTI IM SE UGASILA LOZA: Evo gde je sahranjena Mina
Vuk i Ana imali su trinaestoro dece od kojih su svi, osim Mine i Dimitrija, umrli u detinjstvu i ranoj mladosti do 1852. godine
Znate li kako da uklonite miris luka sa ruku? Rešenje je jednostavno i nije sapun
Trikovi iz kuhinje koji stvarno rade
Svakog dana sam išao do govornice da je pozovem: Nevenka i Vlastimir proslavili 50 godina braka, ovo je priča o pravoj ljubavi i trajanju
U niškom Panteleju, Nevenka i Vlastimir Zdravković obeležili su 50 godina braka. Njihova priča osim što beleži jubilej, svedoči o tome da se sreća gradi polako, iz dana u dan, i da ništa ne može zameniti vernost, rad i strpljenje.
Karađorđe se zaljubio u nju, pa je oteo kad je imala 15 godina: Jelena jedva izbegla silovanje i ubila muževljevu ljubavnicu, a ovo joj je bila poslednja želja
Jelena je opisana kao skromna, povučena i vrlo vredna žena, i gostoljubiva domaćica. U njenoj kući služila se kafa s mlekom, što je u Srbiji bio vrhunac gospodstva.
Komentari(0)