Šapat vetrova: Da li ste znali šta znači kad Košava duva?
U narodnoj tradiciji Srbije, vetar nije bio samo meteorološka pojava – bio je znak, poruka i povod za običaje. Prvi jaki vetrovi u godini, naročito oni koji duvaju u februaru i martu, smatrani su nagoveštajem promena i nosili su duboku simboliku. Neki su im čak pridavali osobine duhova prirode, bića što donose poruke sa sveta iznad i ispod zemlje.
Košava i njene poruke
Košava, poznata po svom prodornom, hladnom dahu s istoka, naročito na području južnog Banata i Beograda, u narodu je tumačena kao vetar što „čisti zlo“. Verovalo se da donosi osveženje, ali i nemir. Kada bi se Košava oglasila posle Božića, govorilo se da „tera staru godinu iz kostiju“ i najavljuje novu snagu prirode.
U nekim selima, žene su znale da ostave čen belog luka na prozorima kad duva košava, da „vetar ne odnese sreću iz kuće“.
Možda vas zanima:
„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Tišina vatre zna više nego reči: Šta su Srbi čitali iz pepela
Ognjište nije bilo samo mesto za pripremu hrane – ono je bilo srce kuće, duhovna veza sa precima i svetim. Ali stari Srbi nisu u pepelu videli samo ugašenu vatru, već i poruke sudbine.
Možda vas zanima:
„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Tišina vatre zna više nego reči: Šta su Srbi čitali iz pepela
Ognjište nije bilo samo mesto za pripremu hrane – ono je bilo srce kuće, duhovna veza sa precima i svetim. Ali stari Srbi nisu u pepelu videli samo ugašenu vatru, već i poruke sudbine.
Možda vas zanima:
„Ustani s praga, nije dobro!“: Šta znači ova opomena
U narodnim verovanjima Srba prag kuće nikada nije bio samo komad drveta ili kamena. On je predstavljao granicu između spoljnog i unutrašnjeg sveta, između sigurnosti doma i neizvesnosti spoljašnjeg sveta. Zato je sedenje na pragu vekovima bilo obavijeno posebnim značenjem i pravilima.
Tišina vatre zna više nego reči: Šta su Srbi čitali iz pepela
Ognjište nije bilo samo mesto za pripremu hrane – ono je bilo srce kuće, duhovna veza sa precima i svetim. Ali stari Srbi nisu u pepelu videli samo ugašenu vatru, već i poruke sudbine.
Semenjak – vetar koji nosi proleće
U Pomoravlju i istočnoj Srbiji, prvi topli vetrovi iz pravca juga ili jugoistoka nazivani su semenjaci, jer su se javljali u vreme kada se počinje sa setvom semena. Verovalo se da ti vetrovi bude zemlju i prenose poruku da je vreme za novi ciklus plodnosti.
Domaćini su, prema običaju, izlazili napolje sa šakom žita i bacali ga niz vetar govoreći: „Nosi, vetre, nosi rod, da ga ima svuda pod nogom!“ Ovaj čin bio je zamišljen kao molitva prirodi.
Vetrovni dani – kada se ništa ne započinje
Postojali su i dani u godini koje su ljudi izbegavali za započinjanje bilo kakvog posla ako su bili vetroviti. Posebno se to odnosilo na pravljenje doma, krštenja, svadbe i seobe. Verovalo se da vetar koji duva na dan početka nečeg važnog može „oduvati sreću“.
Zato se, prema predanju, u nekim krajevima Srbije nikada nisu gradile kuće na mestu gde se dva vetra ukrštaju – to se smatralo lošim znakom i najavom nemira u porodici.
Kada vetar nosi poruku
Stariji ljudi su govorili: „Slušaj vetar, zna on više od čoveka.“ Verovalo se da ako vetar dugo duva u istom pravcu, donosi vesti iz sveta mrtvih. Ako bi se naglo okrenuo – to je znak da će neko „bez pozdrava otići“, što se tumačilo kao loš predznak.
U narodnoj poeziji i pesmama vetar je često prikazivan kao nosilac ljubavnih čežnji ili glasnik tuge, što pokazuje koliko je duboko ukorenjena ideja da vetar ima dušu.
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Ova biljka donosi ogromnu zaradu po aru: Laka je za održavanje, a može da se gaji i na balkonu
Ukoliko se poseduje plastenik sa ovom biljkom moguće je imati šest do osam setvi godišnje, zarada može preći 100.000 dinara.
Komentari(0)