Zašto je svaka česma imala ime? Voda kao svetinja u narodnom verovanju
Nekada se nije išlo do česme samo zbog žeđi. Svaka česma u selima Srbije imala je ime, priču, i gotovo uvek — poštovanje koje je prevazilazilo svakodnevicu. U narodu, voda nije bila samo tečnost, već dar, znak, zavet ili lek.
Kad se voda tražila šapatom
Voda se u srpskoj tradiciji poštovala kao sveta sila. Na izvorima i česmama su se ljudi umivali pred praznike, donosili vodu za krštenje, krstili decu i ostavljali pramenove kose ili tkaninu za zdravlje. U nekim krajevima, voda sa određenih česama se nije uzimala bez tihe molitve, jer se verovalo da ima „dušu“.
Imena koja su čuvala priču
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
Sumanuta lista "10 srpskih običaja"! Mreže gore: Ako detetu nešto upadne u oko, baba mora da ga poliže?!
Lista "10 srpskih običaja" naizgled objavljena u nekom štampanom mediju osvanula je u vidu fotografije na društvenim mrežama pod tezom da su "opstali i praktikuju se u selima istočne i južne Srbije" i odmah je izazvala masivno zgražavanje ljudi koji su na nju naišli.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Svaka česma imala je ime — i to nije bilo slučajno. Ime je moglo da potiče od događaja, zaveta, nevolje, sveca ili osobe koja je tu česmu podigla. Tako imamo Zdravkovu česmu, Vodicu svete Petke, Crnu česmu, Izvor tri sestre, ili Majkinu vodu. Iza svakog imena stajala je legenda, porodična drama ili čudo.
Na primer, „Crna česma“ u nekim selima nosi ime zbog tragičnog događaja, dok „Zavetna voda“ postoji gde je neko čudesno ozdravio.
Česme za zdravlje, česme za ljubav
Verovalo se da određene česme leče — oči, ruke, bolove, glavobolju. Nekima su devojke išle po vodu za „ljubavno umivanje“, jer se verovalo da ako devojka pred zoru na Ivanjdan donese vodu s „česme koja šušti“, sanjaće onog za koga će se udati.
U Leskovačkom kraju postoji predanje da je „Neudatinska česma“ dobila ime po devojci koja je zavetovala vodu neudatim devojkama da se umivaju i lakše udaju.
Ko čuva česme, čuva selo
Običaj je bio da se česme čiste i kite na praznike, posebno na Đurđevdan, Spasovdan ili o seoskoj slavi. Ljudi su verovali da ako se česma zapusti, presuši ili se oko nje ne kosi trava — selo gubi blagoslov. Zato su mladi išli u povorkama i okopavali česme, kiteći ih venčićima, cvećem i ikonom.
Zaboravljene česme koje i dalje žubore
Danas mnoge od tih česama stoje zaboravljene, ali voda u njima i dalje teče. U selima istočne Srbije, jugozapadne Srbije, pa i oko Fruške gore, i dalje postoje česme s imenima koja niko više ne izgovara — ali lokalni starci znaju. I u tišini, kad prođu, prekrste se. Jer, kako kaže jedno staro verovanje: „Ko poštuje česmu, neće nikada biti žedan u životu.“
Bogdan sa dedom radi poslove na imanju - njegove ruke su male, ali spremne da pomognu: On je ponos svojih roditelja
Bogdanova majka Maja otvoreno i iskreno govori o tome kako je njen sin odrastao
DA LI JE DRVO MISTERIOZNO NAJAVILO SMRT OBRENOVIĆA: Grane pucale pre nego vladar umre ili ga ubiju! OVAKO SU POKUŠALI TO DA SPREČE
Svi znamo značaj Drugog srpskog ustanka po Srbiju, znamo šta smo njime dobili, i koliko je predodredio našu dalju sudbinu, ali malo ili nimalo znamo da je drvo pored kojeg je podignut zapravo misteriozno najavljivalo slom jedne dinastije!
Da li znate kako je Tito dobio nadimak? Mnogi ne znaju da ga je koristio kao "moćno oružje", a neki ga pamte i po ovim imenima
Prema istorijskim spisima Josip Broz je, 10. avgusta 1934. godine, po prvi puta predstavljen sa nadimkom Tito
Čuvena novčanica s Titovim likom imala je nedopustivu grešku: Ovaj jugoslovenski skandal koji niko nije primetio vešto je zataškan
Zanimljivo je da čak i posle uočavanja greške novčanica nije povučena iz opticaja, jer je generalni direktor tadašnjeg Zavoda za izradu novčanica rekao da je od 14 miliona štampanih novčanica, njih samo 4 posto s greškom
Ovo je hrana najdugovečnijih Srba: Tesla, Jerotić i patrijarh Pavle su znali recept za dug život
Patrijarh Pavle, Vladeta Jerotić i Nikola Tesla – imali gotovo identičan pristup ishrani: jednostavan, ali duboko promišljen.
Komentari(0)