Zašto je svaka česma imala ime? Voda kao svetinja u narodnom verovanju
Nekada se nije išlo do česme samo zbog žeđi. Svaka česma u selima Srbije imala je ime, priču, i gotovo uvek — poštovanje koje je prevazilazilo svakodnevicu. U narodu, voda nije bila samo tečnost, već dar, znak, zavet ili lek.
Kad se voda tražila šapatom
Voda se u srpskoj tradiciji poštovala kao sveta sila. Na izvorima i česmama su se ljudi umivali pred praznike, donosili vodu za krštenje, krstili decu i ostavljali pramenove kose ili tkaninu za zdravlje. U nekim krajevima, voda sa određenih česama se nije uzimala bez tihe molitve, jer se verovalo da ima „dušu“.
Imena koja su čuvala priču
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Možda vas zanima:
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Kada selo slavi – zavetina, praznik zajedništva i radosti
Od davnina, svako srpsko selo imalo je svog zaštitnika, a zavetina je bila trenutak kada se okupljalo celo mesto – u molitvi, pesmi i gostoprimstvu.
Svaka česma imala je ime — i to nije bilo slučajno. Ime je moglo da potiče od događaja, zaveta, nevolje, sveca ili osobe koja je tu česmu podigla. Tako imamo Zdravkovu česmu, Vodicu svete Petke, Crnu česmu, Izvor tri sestre, ili Majkinu vodu. Iza svakog imena stajala je legenda, porodična drama ili čudo.
Na primer, „Crna česma“ u nekim selima nosi ime zbog tragičnog događaja, dok „Zavetna voda“ postoji gde je neko čudesno ozdravio.
Česme za zdravlje, česme za ljubav
Verovalo se da određene česme leče — oči, ruke, bolove, glavobolju. Nekima su devojke išle po vodu za „ljubavno umivanje“, jer se verovalo da ako devojka pred zoru na Ivanjdan donese vodu s „česme koja šušti“, sanjaće onog za koga će se udati.
U Leskovačkom kraju postoji predanje da je „Neudatinska česma“ dobila ime po devojci koja je zavetovala vodu neudatim devojkama da se umivaju i lakše udaju.
Ko čuva česme, čuva selo
Običaj je bio da se česme čiste i kite na praznike, posebno na Đurđevdan, Spasovdan ili o seoskoj slavi. Ljudi su verovali da ako se česma zapusti, presuši ili se oko nje ne kosi trava — selo gubi blagoslov. Zato su mladi išli u povorkama i okopavali česme, kiteći ih venčićima, cvećem i ikonom.
Zaboravljene česme koje i dalje žubore
Danas mnoge od tih česama stoje zaboravljene, ali voda u njima i dalje teče. U selima istočne Srbije, jugozapadne Srbije, pa i oko Fruške gore, i dalje postoje česme s imenima koja niko više ne izgovara — ali lokalni starci znaju. I u tišini, kad prođu, prekrste se. Jer, kako kaže jedno staro verovanje: „Ko poštuje česmu, neće nikada biti žedan u životu.“
Ovo su 4 jednostavna testa koja otkrivaju da li je med pravi ili lažan – treći je najpouzdaniji
Na tržištu se sve češće pojavljuje med koji sa pčelama ima vrlo malo veze.
Da li zaposleni imaju pravo na neradan dan ako slava pada za vikend? Evo šta kaže zakon
U praksi se retko donose posebna rešenja o pravu na odsustvo ili obavezi rada tokom verskih praznika
Nekada jezero i močavara, a sad je kružni tok koji je konstantno zakrčen! Misterija u srcu BG će vas zaprepastiti
Iako je poznato da je stari Beograd bio ispresecan potocima i izvorima, podatak o postojanju Slavijskog jezera mnoge je iznenadio, naročito mlađe Beograđane koji na tom mestu svakodnevno prolaze ili stoje u dugačkim kolonama tokom špica.
Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Kako je 1 rečenica došla glave Dušku Radoviću: Vlast ga je ućutkala, na samrtnoj postelji otvorio dušu, pa svi zanemeli
Kad su Dušku Radoviću zabranili da govori, shvatili su da su se o njega ogrešili, a kad su se pokajali rekao je - Ja nisam na dugme
Komentari(0)