SRPSKO PLEME U MAKEDONIJI Za Mijake se smatra da su izgradili Hilandar (VIDEO)
Srpsko pleme Mijaci u današnjoj severo-zapadnoj BJR Makedoniji je srpska etnička grupa koja se dugo opirala bugarizaciji i komunističkoj makedonizaciji.
Organizovani su po sistemu plemena i bratstava slično plemenima u Hercegovini, Primorju, Staroj Crnoj Gori, Brdima, Metohiji i Raškoj. Imaju dosta sličnosti i sa Srbima sa druge strane Šar planine u metohijskoj Sirinićkoj Župi oko Štrpca i Brezovice. Najveća naselja su Lazaropolje, Gari, Bituše, Selce, Osoj i Sušica. Međutim, danas se među Mijacima samo manjina još uvek izjašnjava kao Srbi, većina su Makedonci, dok onih koji drže da su Bugari praktično ne postoje.
Još je Jovan Cvijić pisao o Mijacima kao srpskom plemenu koja je opstalo na planinama današnje zapadne BJR Makedonije baveći se stočarstvom, duborezom, freskopisom itd. Zadržali su jedinstvene običaje i dijalekat koji potiču još iz Nemanjićkog perioda. Cvijić je pisao da je od Mijaka slušao o Kosovskom zavetu i njihovom istorijskom sećanju.
Među Mijacima je i dalje živo sećanje na “cara” Lazara, govori se o “Službama” (Slavama) i još se pevaju pesme u kojima se slavi ovo doba srpske istorije. Mijaci pričaju da je njihov vojvoda Damjan 1389. sa svojom vojskom pošao u boj na Kosovo sa južne strane i iza leđa Turaka se priključio sastavu srpske vojske pod komandom kneza Lazara. Među Mijacima postoji i živo sećanje o zidanju srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori za koga tvrde da su ga oni izgradili. Gaje posebno sećanje o Kraljeviću Marku, za koga kažu da je rodom “od Legen-grad” čije se ruševine nalaze iznad torbeškog sela Prisojnice.
Svaka mijačka porodica gaji jedinstven srpski običaj Krsnu Slavu tj. “Službu”, a središte duhovnog života je manastir Sv. Jovana Bigorskog koji potiče još iz 11. veka. Cvijić je pisao da sve što postoji u tom manastiru je u nacionalnom smislu vezano za srpsku istoriju. Manastir Sv. Jovana Bigorskog poseduje veoma stari pomenik u kome je zapisana istorija samog manastira i u kojoj se pominju samo srpski vladari iz loze Nemanjića i srpski arhiepiskopi. Isto tako manastirski živopis na spoljašnjim zidovima oslikan je u potpunosti srpskim vladarima sve do Kosovske bitke. Te freske je radio freskopisac iz Lazaropolja.
Uz to, istorija manastira Sv. Jovana Bigorskog, kao i samih Mijaka, odiše večitom borbom za svoju slobodu i samostalnost od Turaka i Bugara. Od početka su gajili otpor prema bugarskoj egzarhiji i njenim pokušajima nametanja crkvenog života i uspeli su da sačuvaju sve srpske starine kojih je bilo u njihovom središnjem manastiru i njihovoj teritoriji.
PEŠKE NA PUT DUG 1150 KILOMETARA Sjajni NIKOLA ROKVIĆ svoje pešačenje prinosi bolesnoj deci i obnovi dečje onkološke bolnice
Nikola Rokvić je danas 22.aprila krenuo peške ispred Hrama Svetog Save na Eginu. Nikolu su na ovaj put ispratili porodica, prijatelji, sveštenstvo i saradnici - napisano je na Instagram profilu "arhiepiskopijatv".
PRVI DORĆOLAC NEANDERTALAC? Profesor Đorđe Jovanović verovao je da je baš ovde nađena lobanja pračoveka!
Trag prvih ljudi u Beogradu pronađen je na Dorćolu? Nekada je ravnicu severno od Beograda ispunjavalo more, a danas se na tom mestu uzdiže Beograd...
EVO KAKO JE ŽIVELA ĆERKA I DVOJE USVOJENE DECE MIHAJLA PUPINA: Red udaje, red razvoda i to u ono vreme... (FOTO)
O životu jedine ćerke i dvoje usvojene dece Mihajla Pupina, zna se vrlo malo. Ovo su svi podaci do kojih smo mogli doći
SLAVNA PROŠLOST GRADA Bio je centar provoda, kafanu Amerika je posetio čak i Gavrilo Princip, a EVO kako je doživeo ekspanziju
Period istorije Starog Šapca se vezuje za vreme od 1816. do 1914. godine, od dolaska Jevrema Obrenovića u Šabac do početka Prvog svetskog rata.
FENOMENALNA Kopriva, buket zdravlja koji možete ubrati na svakom koraku, EVO koje BLAGODETI ima i šta sve sadrži
Kopriva je biljka koja ima bogatstvo korisnih svojstava i koristi se u narodnoj medicini već od antičkih vremena. Evo nekoliko blagodeti koprive, njenih vitamina i minerala, kao i recept za čaj.
Komentari(0)