SRPSKO PLEME U MAKEDONIJI Za Mijake se smatra da su izgradili Hilandar (VIDEO)
Srpsko pleme Mijaci u današnjoj severo-zapadnoj BJR Makedoniji je srpska etnička grupa koja se dugo opirala bugarizaciji i komunističkoj makedonizaciji.
Organizovani su po sistemu plemena i bratstava slično plemenima u Hercegovini, Primorju, Staroj Crnoj Gori, Brdima, Metohiji i Raškoj. Imaju dosta sličnosti i sa Srbima sa druge strane Šar planine u metohijskoj Sirinićkoj Župi oko Štrpca i Brezovice. Najveća naselja su Lazaropolje, Gari, Bituše, Selce, Osoj i Sušica. Međutim, danas se među Mijacima samo manjina još uvek izjašnjava kao Srbi, većina su Makedonci, dok onih koji drže da su Bugari praktično ne postoje.
Još je Jovan Cvijić pisao o Mijacima kao srpskom plemenu koja je opstalo na planinama današnje zapadne BJR Makedonije baveći se stočarstvom, duborezom, freskopisom itd. Zadržali su jedinstvene običaje i dijalekat koji potiču još iz Nemanjićkog perioda. Cvijić je pisao da je od Mijaka slušao o Kosovskom zavetu i njihovom istorijskom sećanju.
Među Mijacima je i dalje živo sećanje na “cara” Lazara, govori se o “Službama” (Slavama) i još se pevaju pesme u kojima se slavi ovo doba srpske istorije. Mijaci pričaju da je njihov vojvoda Damjan 1389. sa svojom vojskom pošao u boj na Kosovo sa južne strane i iza leđa Turaka se priključio sastavu srpske vojske pod komandom kneza Lazara. Među Mijacima postoji i živo sećanje o zidanju srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori za koga tvrde da su ga oni izgradili. Gaje posebno sećanje o Kraljeviću Marku, za koga kažu da je rodom “od Legen-grad” čije se ruševine nalaze iznad torbeškog sela Prisojnice.
Svaka mijačka porodica gaji jedinstven srpski običaj Krsnu Slavu tj. “Službu”, a središte duhovnog života je manastir Sv. Jovana Bigorskog koji potiče još iz 11. veka. Cvijić je pisao da sve što postoji u tom manastiru je u nacionalnom smislu vezano za srpsku istoriju. Manastir Sv. Jovana Bigorskog poseduje veoma stari pomenik u kome je zapisana istorija samog manastira i u kojoj se pominju samo srpski vladari iz loze Nemanjića i srpski arhiepiskopi. Isto tako manastirski živopis na spoljašnjim zidovima oslikan je u potpunosti srpskim vladarima sve do Kosovske bitke. Te freske je radio freskopisac iz Lazaropolja.
Uz to, istorija manastira Sv. Jovana Bigorskog, kao i samih Mijaka, odiše večitom borbom za svoju slobodu i samostalnost od Turaka i Bugara. Od početka su gajili otpor prema bugarskoj egzarhiji i njenim pokušajima nametanja crkvenog života i uspeli su da sačuvaju sve srpske starine kojih je bilo u njihovom središnjem manastiru i njihovoj teritoriji.
Najzdravija biljka na svetu, a niko je NE JEDE
Potočarka ima više gvožđa od spanaća! Biljka za detoks jetre koja leči srce, jača kosu i čisti krv. Zašto je još ne koristite?
3 trika da meso uvek bude sočno i mekano: Jedan način primenjivale su i naše bake, uspeva bez greške
Ove savete treba da zna svaka domaćica.
Zarada od ove biljke ide i do 9.000 evra, na 10 ari zemljišta, a malo ko u Srbiji je gaji: Pravo je blago
Od njega su naše bake pravile džemove i slatko, a danas može postati i izvor solidne zarade
Brat kneza Mihaila osumjičen za njegov atentat, od užasnih detalja surovog ubistva i danas podilazi jeza
Mnogima je bilo u interesu da knez Mihailo bude ubijen, s obzirom na to da je težio nezavisnosti Srbije i nije dozvoljavao uplitanje velikih sila.
ISTINA O POREKLU MILE JOVOVIĆ: Stekla svetsku slavu ali nije zaboravila korene - "Jedini sam član porodice koji nije bio u zatvoru"
Mila Jovović, srpska manekenka i glumica, Forbesova najplaćenija manekenka 2004. godine, ostvarila je karijeru u Holivudu i franšizom „Pritajeno zlo“, a ovo je njeno pravo ime.
Komentari(0)