Potresna priča o Marici iz Srbije koja je svisnula od tuge na nogama u pedesetoj godini: Majka umrla tražeći sina!
Majke su pretrpele najveću žrtvu u svim ratovima na Balkanu u poslednjih 120 godina

Najveću žrtvu u svim ratovima koji su se odigrali na tlu Balkana u poslednjih 120 godina, podnele su majke. Davale su živote, održavale imanja i nastavljale dalje kada im je zla kob sudbine oduzimala najmilije. Kao najbolji primer toga, danas svedoče spomenici majkama koje počivaju zajedno sa njihovim sinovima, stradalim u Prvom svetskom ratu.
Prošlog leta, dok sam obilazio grobove svojih predaka u selu Balosave, moju pažnju privukla je grupa vrlo starih spomenika od belog mermera. Napravio sam nekoliko fotografija i tehnikom senčenja rekonstruisao tekst sa tih obeležja.
Jedan od njih je spomenik majci heroini, koja u ratnoj oluji balkanskih ratova, vođena majčinskim instinktom, pođe da traži svoga sina vojnika. Na spomeniku piše„Ovde stoje upokojene kosti Marice, žene Janka Stojanovića, koja požive 50 godina i umre u putu tražeći poginulog sina od Bugara 5. jula 1913. godine.
Možda vas zanima:

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.

NEOTKRIVENI BISER VALJEVSKOG OKRUGA Da li je kletva koju su izrekla braća kriva za to?
Po predanju, manastir je osnovan u 13. veku u vreme srpskog kralja Dragutina.
Možda vas zanima:

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.

NEOTKRIVENI BISER VALJEVSKOG OKRUGA Da li je kletva koju su izrekla braća kriva za to?
Po predanju, manastir je osnovan u 13. veku u vreme srpskog kralja Dragutina.
Možda vas zanima:

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.

NEOTKRIVENI BISER VALJEVSKOG OKRUGA Da li je kletva koju su izrekla braća kriva za to?
Po predanju, manastir je osnovan u 13. veku u vreme srpskog kralja Dragutina.
Spomen podiže ženi i svom poginulom sinu vojniku Janko Stojanović.” U blizini su i spomenici Janku Stojanoviću (1863–1915), Borisavu Stojanoviću (vojnik, 1884–1915) i Milovanu Stojanoviću (vojnik 1890–1916).
Radivoje Rade J. Stojanović, verovatno sin Jankov, u Velikom ratu, kao ratni zarobljenik, proveo je tri godine u lageru u Austriji, Hajrihstring, Češkoj, Nemačkoj, Lancdorf i o tome je napisao jednu poemu o patnji i mukama ratnih zarobljenika. Sećam se da sam kao dete plakao dok su u zimskim noćima stihove iz pesme govorili ili čitali rođaci solunskih ratnika. Ukratko, pesma je namenjena srpskoj omladini a počinjala je rečima: „Oj, drugovi, ratni sokolovi!/I vojnici, srpski vitezovi!/Omladino, uzdanico draga,/U borbi vas poslužila snaga..."
Veliki broj sličnih spomenika po celoj Srbiji
Nakon završetka rata Rade i drugi srpski zarobljenici prebačeni su u Tulon pa u Italiju, Taranto i lađom u Dubrovnik. Sve je detaljno opevao, a sveska je štampana 1928. godine.
Pored ovih, na istom groblju su spomenici još nekoliko ratnika iz perioda 1912–1918. godine.
U listu „Politika”, u rubrici „Priče iz Velikog rata”, čitaocima je 4. januara preneta dirljiva istina iz knjige „Žive kamene duše” – „Lepi cvet Angelina, čuvarka kućnog praga i odžaka”. Taj prilog potpisuje Branko Pejović. Siguran sam da je događaja sličnih ovom mnogo u Srbiji, u kojoj je rat bio vreme između dva mira.

Zašto je svaka česma imala ime? Voda kao svetinja u narodnom verovanju
Nekada se nije išlo do česme samo zbog žeđi. Svaka česma u selima Srbije imala je ime, priču, i gotovo uvek — poštovanje koje je prevazilazilo svakodnevicu. U narodu, voda nije bila samo tečnost, već dar, znak, zavet ili lek.

OVA SRPKINJA JE PRE 100 GODINA PISALA LEZBIJSKU PROZU I ŽIVELA SLOBODNO: Njena ŽIVOTNA PRIČA je NEVEROVATNA! (FOTO)
Godine 1905. objavila je priču koja se smatra prvom lezbijskom prozom u srpskoj književnosti i koju je hvalio Jovan Skerlić


Koliko šolja kafe je previše? Evo kada postaje opasna za zdravlje, ovaj odgovor niste očekivali ni u snovima!
Za mnoge ljude kafa je nezaobilazan deo jutra, ali koliko je previše?

USPONI I PADOVI NIKOLE PAŠIĆA - KAKO MU JE KRAJ ALEKSANDAR ZAPEČATIO KARIJERU? Za sve je kriv njegov ROĐENI SIN!
Srpski ratni premijer i ministar inostranih poslova Nikola Pašić rođen je 1845. godine u Zaječaru
Komentari(0)