MALI LJUDI U VELIKOM RATU Priče sa Cera koje ne smemo zaboraviti
Dosta ratnih priča se i danas prepričavaju, a ovo su dve manje poznate.
Prvi svetski rat je u Srbiji ostavio puno ožiljaka. Uništena infrastruktura, kao i osiromašena država nije ništa u poređenju sa ogromnim ljudskim gubicima. Čitave generacije Srba su nestale u toku 4 mučeničke godine.
Ipak Veliki rat je pokazao koliko su Srbi žilavi i izdržljivi, pa čak i kada su nadjačani. Vaskrsnuće srpske vojske će se prepričavati još dugo godina, a male priče i ljudi će nažalost biti zaboravljeni.
Možda vas zanima:
NA DANAŠNJI DAN POČELA JE ČUVENA CERSKA BITKA Kako je bitku doživeo i opisao naš čuveni arhitekta Aleksandar Deroko
Cerska bitka (nem. Schlacht von Cer, mađ. Ceri csata), takođe znana kao i Jadarska bitka (Schlacht von Jadar, Jadar csata), bila je vojni sukob vođen između Austrougarske i Srbije avgusta 1914. oko planine Cer i nekoliko sela u njenoj neposrednoj okolini, kao i Šapca, tokom rane faze Srpske kampanje u Prvom svetskom ratu.
PRVA BITKA VELIKOG RATA Mesto na kome je Srbija potukla nadmoćnijeg neprijatelja
"Sjajni su momci ovi Srbi, oni znaju da brane svoju zemlju".
Možda vas zanima:
NA DANAŠNJI DAN POČELA JE ČUVENA CERSKA BITKA Kako je bitku doživeo i opisao naš čuveni arhitekta Aleksandar Deroko
Cerska bitka (nem. Schlacht von Cer, mađ. Ceri csata), takođe znana kao i Jadarska bitka (Schlacht von Jadar, Jadar csata), bila je vojni sukob vođen između Austrougarske i Srbije avgusta 1914. oko planine Cer i nekoliko sela u njenoj neposrednoj okolini, kao i Šapca, tokom rane faze Srpske kampanje u Prvom svetskom ratu.
PRVA BITKA VELIKOG RATA Mesto na kome je Srbija potukla nadmoćnijeg neprijatelja
"Sjajni su momci ovi Srbi, oni znaju da brane svoju zemlju".
Možda vas zanima:
NA DANAŠNJI DAN POČELA JE ČUVENA CERSKA BITKA Kako je bitku doživeo i opisao naš čuveni arhitekta Aleksandar Deroko
Cerska bitka (nem. Schlacht von Cer, mađ. Ceri csata), takođe znana kao i Jadarska bitka (Schlacht von Jadar, Jadar csata), bila je vojni sukob vođen između Austrougarske i Srbije avgusta 1914. oko planine Cer i nekoliko sela u njenoj neposrednoj okolini, kao i Šapca, tokom rane faze Srpske kampanje u Prvom svetskom ratu.
PRVA BITKA VELIKOG RATA Mesto na kome je Srbija potukla nadmoćnijeg neprijatelja
"Sjajni su momci ovi Srbi, oni znaju da brane svoju zemlju".
Tekeriški peškir
Jedna priča sa Cera ipak ima uspomenu zbog koje će se prepričavati, a njeni akteri ipak neće biti zaboravljeni. Priča o peškiru je vezana za Prvi svetski rat i čuvenu Bitku na Ceru u avgustu 1914. godine. Kao jedan od učesnika bitke bio je i Mileta Milutinović iz sela Sedlara kod Svilajnca, kao vojnik Drugog prekobrojnog puka Kombinovane divizije.
U toku noći 14/15. avgusta 1914. godine u toku borbe sa dosta brojnijom 21. austrougarskom Landver divizijom, bio je ranjen gelerom u obe noge. Teško ranjen, u povlačenju uspeo je da stigne do kuće Tihomira Stevanovića, koja je bila bez ukućana. Da bi se previo i spasao život, otvorio je sanduk sa devojačkom spremom i sa dva peškira previo noge.
Peškir je bio deo devojačke spreme Perside Perse Spajić iz Tekeriša, a nakon rata Mileta se raspitivao o sudbini porodice Spajić, a saznao je da je devojka iz čije je spreme bio peškir preminula od tuberkoloze.
Prilikom obeležavanja šezdesete godišnjice Cerske bitke, posetio je Tekeriš i poklonio peškir muzeju „Cerska bitka”, koji su ga predali mesnoj kancelariji, da bi u septembru 1975. godine se našao u Narodnom muzeju u Šapcu. Danas se peškir nalazi u stalnoj postavci muzeja.
Vojnikova šantelija
Druga priča kojoj nažalost ime aktera nije zabeleženo je priča o vojnikovoj šanteliji. Priča o vojnikovoj breskvi počinje sredinom leta 1914. godine, u sred najveće neprijateljske ofanzive na planini Cer. U predahu između najžešćih borbi bezimeni cerski vojnik seo je na grudobran svoga rova da pojede breskvu koju mu je poklonila devojka. Zagrizao je, a onda ga zalutali metak pogodi, junak klonu i svali se u rov. Smrtni grč ukočio mu je vilice i celo tijelo, pa nepojedena breskva ostade u ustima. Saborci su ga tu i sahranili.
Posle nekoliko godina iz vojnikovog groba iznikla je mlada voćka koja je dugo godina bujala i bila rodna. Da je u pitanju drvo koje je izniklo iz groba jednog vojnika otkrio je domaćin na čijem se posedu drvo nalzilo, kada je hteo da je presadi.
Breskva je bujno cvetala svakog proleća i donosila dosta sočnih plodova. Meštani su je brali ali joj nikad niko nije kidao grane niti je lomio. Verovalo se da je dobro pojesti plod ove breskve – za pokoj duša svih poginulih srpskih vojnika na Ceru.
I tu nije kraj priče o breskvi, koja živi do danas.
Miševi beže od mirisa ove biljke: Unesite je u kuću i rasterajte štetočine
Borba sa štetočinama kakvi su miševi je duga i naporna. Svako rešenje koje vam padne na pamet kratkog je veka i oni se opet vraćaju. Međutim, mi imamo trajno rešenje koje će rasterati ne pozvane goste.
Muškatle će vam rasti i cvetati kao nikada pre: Uz ivicu saksije sipajte samo jednu kap ovog sastojka
Muškatle će bogato cvetati sve do kasne jeseni
Vatrogasac upozorava: Ove 4 stvari nikada ne držite na frižideru, mogu biti veoma opasne
Da li držite kutije od hrane, kuhinjske aparate koje trenutno ne koristite ili neke sitnice na vrhu frižidera? Stručnjaci za bezbednost doma kažu da je to opasno, evo i zbog čega.
NAJSTARIJA NARODNA VEROVANJA: Mnogi SRBI jedno pravilo strogo poštuju da bi izbegli NESREĆU
Najstarija narodna verovanja duboko su ukorenjena u srpskoj tradiciji i mnogi ih strogo poštuju.
BILA INSPIRACIJA TOMI ZDRAVKOVIĆU Obožavana, ali NIJE BILA SREĆNA, najveća muzička zvezda tog vremena je tragično završila život
Rođena kao Zilha Bajraktarević, ostala je upamćena kao jedan od najistaknutijih komercijalnih izvođača narodne muzike i tradicionalnih sevdalinki u bivšoj Jugoslaviji.
Komentari(0)