KALEMARSTVO U SRBIJI Sela trsteničke opštine nekad kalemile preko 60 miliona sadnica vinove loze
Kalemari iz okoline Trstenika su zanat kalemljenja doveli do savršenstva, a još 1903. godine su osnivane kalemarske zadruge.
Vinogradarstvo je na našim prostorima prisutno još iz antičkih vremena. Gotovo svaka rimska naseobina na prostoru Srbije je bila u blizini brda koje je služilo za uzgajanje vinove loze. Ta praksa se nastavila i u srednjem veku kada je simbol moći nekog vlastelina ili vladara, pored zadužbina i dvorova, bio vinograd i podrum sa dobrim vinom.
Turska okupacija je sputala razvoj vinogradarstva i vinarstva. Raji je u pojedinim delovima bilo zabranjeno da imaju svoje zasade vinove loze, a gde je i bilo vinograda vino koje bi domaćin istočio služilo bi samo za lične svrhe, pošto je Osmanlijama bilo zabranjeno konzumiranje alkohola, za vino skoro nije bilo tržišta.
Tek po oslobađanju Srbije od Turaka kreće preporod vinogradarstva. Ali jedna katastrofa koja je zahvatila Evropu pretila je i srpskim vinogradarima. Bila je to izuzetno opasna vrsta insekta, filoksera. Ona je u Evropu došla iz Severne Amerike, gotovo celu drugu polovinu 19. veka harala je i uništila pitome vinograde Evrope. Filoksera napada korene vinove loze i tako dovodi do sušenja.
Pošast koja je zahvatila Evropu učinila je da Francuska gotovo nije imala svoje vino pa su morali da dovoze velike količine vina iz Srbije, tačnije sa istoka Srbije oko Negotina. Tada je zbog velike zarade koje su negotinski podrumari ostvarili došlo do nicanja pimnica, podruma koji se nalaze izvan sela (Rajačke pimnice, rogljevačke…)
Rešenje za tadašnju pošast je bilo kalemljenje vinove loze. Kao podloga za kalemljenje korišćena je američka divlja loza, pošto je primećeno da je ona razvila otpornost na insekt filokseru.
View this post on Instagram
Kalemari iz okoline Trstenika su zanat kalemljenja doveli do savršenstva, a još 1903. godine su osnivane kalemarske zadruge preko kojih je išao plasman proizvoda. Postoje čak i svedočanstva da su pred Prvi svetski rat Italijani dolazili u sela na obali Zapadne Morave (Medveđa, Velika Drenova…) da bi naučili od naših kalemara kako nakalemiti odličnu sadnicu.
Sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka kalemarstvo je doživelo neverovatan uspeh. Čak 60 miliona sadnica je godišnje odlazilo iz ovog kraja u Rusiju. Uspeh su prekinuli raspad Jugoslavije i sankcije, i kalemarstvo u Srbiji, kao i sve ostalo, pretrpelo je težak udarac. Danas, manje ih je na broju nego početkom 20. veka, ali ne odustaju. Oni su i poslednja šansa da se ovaj jedinstveni zanat očuva, pa možda čak i unapredi.
SLUŽIO SE NA TITANIKU Srpski kavijar je plaćan zlatom!
Kladovski kavijar ili kladovski ajvar je bila vrsta kavijara koja se proizvodila u istočnoj Srbiji. Ime je dobio po gradu Kladovu, centralnom gradu u srpskom delu Đerdapske klisure, vrata Dunava između Srbije i Rumunije.
LJUDI I PRIČE Dane, gorštak koji je gnezdo svio sa Kristinom na surovoj Goliji, dobili su i sina!
Kada je na televiziji videla prilog o gorštaku Danetu, koji sam živi na Goliji, Kristina je odmah krenula ka njemu iz Sarajeva ali njeni roditelji nisu znali za ovu nameru, pa je morala da pobegne.
"JUGOSLAVIJU UNIŠTITI ŠTO BRŽE!" Evo ŠTA TAČNO PIŠE u Hitlerovoj direktivi koju je Srbija kupila
Muzej žrtava genocida nedavno je na aukciji kupio dokument kojim je Hitler naredio napad na Jugoslaviju i Grčku. Tako će se zloglasna “direktiva broj 25”, nakon decenija lutanja, naći u Srbiji.
3 SJAJNE PRIMENE LJUSKI OD JAJA U BAŠTI: Ne postoji bolje đubrivo za biljke, a tek šta mogu da učine za ptice
Obilje ljuski od jaja koje bacimo tokom Vaskrsa možemo odlično da iskoristimo u bašti.
ZAŠTO SE KAŽE "PAO S KRUŠKE"? Poreklo izreke veoma je staro i JAKO MRAČNO
Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako “nije pao sa kruške”.
Komentari(0)