Tvrđava Maglič, smeštena u dolini reke Ibar, krije mnoge tajne iz prošlosti.
Malo je poznato da je tvrđava Maglič, sa svojim impozantnim zidinama i kulama, bila ključna odbrambena tačka u srednjovekovnoj Srbiji. Danas, ovaj veličanstveni spomenik nudi bogatstvo istorijskih priča i neotkrivenih detalja.
Smeštena na strmom brežuljku iznad reke Ibar, tvrđava Maglič dominira okolinom i pruža zadivljujući pogled na dolinu. Izgrađena u 13. veku, tvrđava je služila kao vojno utvrđenje i zaštita protiv neprijateljskih napada. Njene masivne zidine i kule svedoče o tehničkoj veštini i strateškoj važnosti ovog zdanja.
Maglič se sastoji od osam kula povezanih zidovima koji okružuju unutrašnje dvorište. Svaka kula imala je posebnu funkciju, od odbrambenih i stražarskih do stambenih prostorija. Unutrašnje dvorište tvrđave krije ostatke crkve, cisterne za vodu i drugih objekata koji su omogućavali život unutar zidina tokom opsada.
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
rina
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Tokom vekova, tvrđava Maglič pretrpela je mnoge promene. Osim što je služila kao vojno uporište, imala je i značajnu ulogu u kontrolisanju trgovačkih puteva koji su prolazili dolinom Ibra. Zbog svoje strateške pozicije, Maglič je bio meta mnogih osvajanja, ali je svaki put uspevao da se uzdigne iz ruševina i ponovo zablista.
Arheološka istraživanja sprovedena u 20. veku otkrila su mnoge artefakte koji svedoče o svakodnevnom životu u tvrđavi. Pronađeni su ostaci oružja, alata, keramike i drugih predmeta koji pružaju uvid u način života i borbu za opstanak unutar tvrđave. Ova otkrića doprinela su razumevanju važnosti Magliča kao vojnog i kulturnog centra.
Danas, tvrđava Maglič privlači brojne turiste i ljubitelje istorije koji žele da istraže njene zidine i uživaju u prelepom pogledu na dolinu reke Ibar. Organizuju se vođene ture koje posetiocima omogućavaju da saznaju više o bogatoj prošlosti ovog veličanstvenog zdanja. Maglič je pravi biser srpske srednjovekovne baštine koji čeka da bude otkriven i očuvan za buduće generacije.
SREBRO ZA ZMAЈA: Zašto su Jastrebac zvali "planinom srebra" i kako se kovao novac od plemenitog metala u srcu Srbije
Planina Jastrebac, najšumovitija planina Balkana, nije samo ekološki raj. Vekovima je bila poprište rudarske groznice, a legende je povezuju sa moćnim mitskim bićima. Otkrivamo zašto se Jastrebac nazivao "planinom srebra", kako je nastala legenda o "Zmaju" i zašto su rudari morali da ostavljaju poklone pre ulaska u okna.
Ovo je jedna od najlepših tvrđava u Srbiji: Fetislam na obalama Dunava izgradili Turci nakon što su osvojili Beograd
Na obali Dunava u Kladovu vekovima odoleva tvrđava Fetislam koju su Turci podigli nakon zauzimanja Beograda, polovinom 16. veka. Ova tvrđava iz godine u godinu postaje sve posećenija, a veliko kulturno-istorijsko bogatstvo koje čuva među svojim zidinama privlači i strane i domaće goste.
TIMOČKI NOTR DAM krije tajne koje vekovima intrigiraju narod i istoričare - ne zna se kada je sagrađena, a freske..
Veliki znak pitanja u podnožju jedne od najlepših i najočuvanijih planina u našoj zemlji i susednoj Bugarskoj, po kojoj je čitav ovaj deo Evrope dobio naziv - Balkan
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
KUĆA NA RUBU VREMENA: Otkrijte tajnu Pešterske visoravni – zašto se kuće grade sa dva dimnjaka i kako je nastalo "peštersko blago"
Pešterska visoravan, poznata i kao "srpski Sibir", važi za jedno od najhladnijih naseljenih mesta u Evropi. Otkrivamo zašto su lokalni domaćini razvili jedinstvenu arhitekturu sa dva dimnjaka i kako se na toj surovoj zemlji rodilo "peštersko blago" – beli sir i kajmak – čija je vrednost veća od surovih uslova života.
Komentari(0)