Tvrđava Maglič, smeštena u dolini reke Ibar, krije mnoge tajne iz prošlosti.
Malo je poznato da je tvrđava Maglič, sa svojim impozantnim zidinama i kulama, bila ključna odbrambena tačka u srednjovekovnoj Srbiji. Danas, ovaj veličanstveni spomenik nudi bogatstvo istorijskih priča i neotkrivenih detalja.
Smeštena na strmom brežuljku iznad reke Ibar, tvrđava Maglič dominira okolinom i pruža zadivljujući pogled na dolinu. Izgrađena u 13. veku, tvrđava je služila kao vojno utvrđenje i zaštita protiv neprijateljskih napada. Njene masivne zidine i kule svedoče o tehničkoj veštini i strateškoj važnosti ovog zdanja.
Maglič se sastoji od osam kula povezanih zidovima koji okružuju unutrašnje dvorište. Svaka kula imala je posebnu funkciju, od odbrambenih i stražarskih do stambenih prostorija. Unutrašnje dvorište tvrđave krije ostatke crkve, cisterne za vodu i drugih objekata koji su omogućavali život unutar zidina tokom opsada.
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
rina
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Tokom vekova, tvrđava Maglič pretrpela je mnoge promene. Osim što je služila kao vojno uporište, imala je i značajnu ulogu u kontrolisanju trgovačkih puteva koji su prolazili dolinom Ibra. Zbog svoje strateške pozicije, Maglič je bio meta mnogih osvajanja, ali je svaki put uspevao da se uzdigne iz ruševina i ponovo zablista.
Arheološka istraživanja sprovedena u 20. veku otkrila su mnoge artefakte koji svedoče o svakodnevnom životu u tvrđavi. Pronađeni su ostaci oružja, alata, keramike i drugih predmeta koji pružaju uvid u način života i borbu za opstanak unutar tvrđave. Ova otkrića doprinela su razumevanju važnosti Magliča kao vojnog i kulturnog centra.
Danas, tvrđava Maglič privlači brojne turiste i ljubitelje istorije koji žele da istraže njene zidine i uživaju u prelepom pogledu na dolinu reke Ibar. Organizuju se vođene ture koje posetiocima omogućavaju da saznaju više o bogatoj prošlosti ovog veličanstvenog zdanja. Maglič je pravi biser srpske srednjovekovne baštine koji čeka da bude otkriven i očuvan za buduće generacije.
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
Komentari(0)