Mladi arheolog u Srbiji napravio kamp jedinstven na Balkanu: Kroz Magličgrad prošlo na desetine volontera iz čitavog sveta, oni podno tvrđave žive kao što se živelo nekad
Mladi arheolog, Miloš Sretenović, sa diplomom u rukama obišao je mnoge zemlje sveta. Najjači utisak na njega je ostavila Južna Amerika i način života tamošnjih stanovnika, tako da kada se vratio u beogradsku kancelariju više ništa nije bilo isto. Intenzivno je počeo da razmišlja da svoj život promeni iz korena, a svoj san je i ostvario. Podno zidina srednjovekovne trvrđave Maglič kod Kraljeva realizuje projekat održive zajednice, u kom učestvuju volonteri iz svih zemalja sveta. Otkupio je imanje površine od oko pet hektara i tu napravio jedinstveni volenterski kamp u regionu – Magličgrad. Do sada je kroz Magličgrad prošlo oko 200 volontera iz čitavog sveta.
- Suština svega povratak prirodi i formiranje specifičnog samoodrživog naselja u kom bi živeli kao što je to bilo nekad. Podno Magliča napravljen je specifičan kamp u čijoj izgrandji su učestvovali isključivo volonteri iz čitavog sveta koji se prijavljuju preko sajta "workaway.info". Kada stignu u ovu dolinu vekova, oni volontiraju oko pet sati dnevno, ostalo vreme imaju da uživaju u prirodi i predelima, jer su zbog toga zapravo i došli. Mahom su to u pitanju ekološki aktivisti i ljubitelji prirode", kaže za RINU Miloš.
Do sada su podno Magliča boravili Danci, Nemci, Švajcarci, Rusi, Kolumbijci pa čak i Indijci. Imaju obezbeđenu hranu, smeštaj ali i edukaciju. Nezaboravno druženje i realizacija finalne, neobične ideje su krajnji cilj. U izgradnji kampa ništa se ne kupuje, koristi se samo ono što ima u prirodi i na terenu.
- Drvo koje smo koristili pronašli smo u reci Ibar, mi smo ga izvukli i od njega napravili statue i barske stolove, a od guma koje su takođe nađene u samom koritu reke napravili smo kao improvizovane stolice za sedenje, tako da je ovde svaki segment maksimalno iskorišćen, kaže ovaj mladi erheolog koji je lider neobične zajednice okrenute prirodi.
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Možda vas zanima:
Iz Sao Paola do Kraljeva : Priča Brazilke Nine koja je pronašla novi život u Srbiji
Podno srednjovekovne tvrđave Maglič, zahvaljujući entuzijazmu mladog arheologa Miloša Sretenovića, nastao je „Magličgrad“ – kamp i društvena zajednica koja okuplja volontere iz celog sveta. Među njima je i Nina Chandra (36) iz Brazila, koja je napustila uspešnu karijeru grafičkog dizajnera i komunikacijskog stručnjaka da bi krenula na put oko sveta.
Tajna zidina Magliča – ko je sagradio tvrđavu koju vekovi ne mogu da razotkriju?
Na obroncima planine Stolovi, iznad Ibra, ponosno stoji tvrđava Maglič. Iako je vekovima tu, istorija i dalje ćuti – ko ju je podigao i zašto?
Na placu koji je otkupio nalaze se i dve stare štale, koje su istim principom uredili i priveli nameni smeštaja kako članova njegove samodržive zajednice, tako i za posetioce i zaljubljenike u ovakav način života.
- Građena je istom tehnikom kao i sama tvrđava Maglič, od velikog kamenja od pola metra i pravljenjem smese od blata, peska i kreča koja se spajala sa kamenom. Zato unutar objekta kada su i najpaklenije vrućine, sobna temperatura ne prelazi 20 stepeni jer su zidovi debeli više od pola metra, dodaje Miloš.
Za sve posetioce obezbeženi su osnovni uslovi poput struje, vode, interneta, toaleti. Ono što ovo mesto razlikuje od ostalih jeste što se hrana služi u kotlićima, a na meniju su plodovi koje isključivo sami pronalaze u okruženju kao što su vrganji, lisičarke, koprive i po neka pastrmka.
- Ceo ovaj predeo ispod tvrđave nekako je daleko od javnosti, bez komšija i daje nam priliku da stvaramo nešto lepo i naravno prihvatamo volontere iz čitavnog sveta koji su spremni da učestvuju u jednom ovakvom projektu. Želimo da stvorimo nešto posebno što bi bilo pozicionirano na turističku mapu Kraljeva a i čitave Srbije kako stranci ne bi obišli samo velike gradove i nastavili dalje, već da se zadrže što duže i vide ovakve projekte, zaključio je Miloš Sretenović.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)