Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
Upravno je sedište okruga Srpski Кovin, koje obuhvata još osam naselja na levoj obali Dunava. Jedno od njih je i mesto Lovra, jedino sa srpskom većinom u celoj Mađarskoj. Broj stanovnika u gradu je oko 10 hiljada (popis 2010). U mestu i dalje živi omanji broj mađarskih Srba.
Pre 1440. godine, stari naziv mesta bio je Abraham Telke. Zatim je grad nazvan Mali Kovin (mađ. Kis-Keve), a kasnije je dobio ime Srpski Kovin (mađ. Rác-Keve).
U petoj deceniji 15. veka, veliki deo Srba iz Kovina se seli na Čepeljsko ostrvo, blizu Pešte, gde dobijaju pravo da sagrade naselje i imaju iste povlastice kao u svom slobodnom kraljevskom gradu.
Srpska pravoslavna crkva u Srpskom Kovinu datira iz 15. veka i jedina je srpska crkva izgrađena u čistom gotskom stilu.
Pojavom turskih pljačkaških hordi, a pogotovo padom grada Smedereva, Srbi iz Кovina bili su naterani u zbeg da spasu život i imovinu. U petoj deceniji 15. veka se veliki deo Srba iz Кovina seli u gornji deo Dunava, gde blizu Pešte dobijaju pravo da sagrade naselje i dobiju iste povlastice koje su imali u svom slobodnom kraljevskom gradu.
Stigli su Srbi iz varoši Кovina 1439. godine na Čepel. Кralj Vladislav 1440. godine darovao je na Čepeljskom ostrvu jedan deo zemlje na uživanje, a zadržao je pripadajuće pravo prevoza. Godine 1453. kralj Vladislav ih daruje pravom na nedeljni vašar, a stare donete privilegije koje su imali im potvrđuje. Tada je zabranio despotu Đorđu Gospodaru Srbije (Rasije) i Albanije da od slobodnih Кovinčana danak uzima.
Bogati Srbi zidaju 1487. godine pravoslavnu crkvu i posvećuju je „Velikoj Gospi“ (Velika Gospojina). Pored razmimoilaženja oko datuma obnove ove crkve činjenica je da je to danas najstarija srpska pravoslavna crkva u Mađarskoj. Ova pravoslavna crkva i danas arhitektonski i likovno predstavlja prvorazredno turističko odredište u gradu, sa vizantijskim freskama i baroknim ikonostasom, iako nema više službi i ima malo mesnog stanovništva pravoslavne vere. Postojao je i kovinski manastir, koji 1777. godine ukinut.
U Srpskom Кovinu je 1847. godine živelo 4100 Mađara i 128 Srba što govori da su se Srbi vremenom asimilovali.
Na početku 21. veka u mestu je srpska pravoslavna crkva u centru. Oko manastirskog hrama je prostrana porta sa konacima i dekorativnom portanskom kapijom. Crkva je jednobrodna, a naknadno su sa južne strane dozidane dve kapele, bogomolja je tri puta živopisana, poslednji put 1765. godine, a kapele 1771. godine.
U hramu se nalaze najstarije nadgrobne ploče i epitafi sa teritorije Ugarske. Najviše ih je u ženskoj crkvi ili priprati (iz 14. veka, ali su nečitki), od ukupno 10 epitafa. Na sredini hrama u podu je nadgrobna ploča Nikolaja Božića iz 1753. godine. U kapeli Sv. Кozme i Damjana je epitaf od crvenog mermera igumana Isaije Stefanovića. U porti i spoljnom zidu su stari nadgrobni spomenici (20) iz delimično saniranog mesnog groblja i iz saniranog starog groblja iz Lovre. Tri epitafa su u samom zidu, ispisani na grčkom i crkveno-slovenskom jeziku.
Srpsko pravoslavno groblje kovinsko nalazi se u jugozapadnom delu naselja, pored katoličkog. Pola groblja su oranice, a spomenici odatle odneti su u portu.Tu je popisano 43 spomenika, od kojih je pola ispisano na mađarskom a pola na srpskom jeziku. Postojalo je i starije groblje pored manastirske crkve. Кada je sanirano, spomenici su preneti do porte i njih 15 prislonjeni uz južni zid.
Godine 2019. u mestu je živelo nekoliko mešovitih srpsko-mađarskih porodica i ima pravoslavnih Mađara koji posećuju povremeno manastirsku crkvu u Srpskom Кovinu.
Broj stanovnika u gradu je oko 10 hiljada (prema popisu iz 2010. godine).
Mesto je prigradskom železnicom spojeno sa Budimpeštom, ima pristanište, četiri osnovne škole, gimnaziju, muzičku školu, biblioteku, bioskop i muzej.
Jedno od naselja u okrugu Srpski Kovin je i mesto Lovra, jedino sa srpskom većinom u celoj Mađarskoj.
Pravoslavna, protestantska i rimokatolička crkva su važni spomenici kulture.
Dvorac Eugena Savojskog takođe je značajna atrakcija.
Srpski Kovin je poznat po svojim istorijskim i kulturnim spomenicima, što ga čini privlačnim za turiste.
Mesto je takođe popularno zbog svoje blizine Budimpešti i pristupačnosti prigradskom železnicom.
Za Srbe je značajno mesto u kulturno istorijskom smislu, a učenici Srpske gimnazije Nikola Tesla iz Budimpešte sa svojim profesorima, Julijom Mladenović, Aleksom Milićem i Lazarom Kotorčevićem angažuju se povremeno na uređenju srpskog pravoslavnog groblja u Srpskom Kovinu, čime se trude da otrgnu od zaborava bogatu srpsku zostavštinu u ovom mađarskom gradu.
Izvor: Wikipedia/Lepote Srbije
Svake godine kuće pocrvene u celom selu: Donju Lokošnicu krasi najukusnija dekoracija!
Već u septembru celo selo nadomak Leskovca pocrveni od preko 150.000 ručno nizane paprike koja se suši po zidovima kuća
IDEALNO ZA PRAZNIKE Ovo mesto u SRBIJI JE BILO REZIDENCIJA RIMSKOG CARA koju je nazvao po MAJČINOM imenu!
Gamzigrad je arheološko nalazište antičke rimske carske palate Feliks Romulijane (lat. Felix Romuliana) koje se od 29. juna 2007. nalazi na UNESKO-voj listi svetske baštine.
Zlatibor dobija još jedno jezero u srcu planine
Nakon jezera na Kraljevom trgu i Ribničkog jezera srcu planine, Zlatibor dobija još jednu vodenu atrkaciju.
DRAGULJ U SRCU SRBIJE Vodena pećina koju MORATE videti, speleolozi su istražili samo njenih prvih 200 metara, za ostatak se čekaju ronioci (FOTO)
Arilje - Iako nije poznata kao Tara i Uvac, reka Panjica koja protiče kroz sela u blizini Arilja pravi je turistički biser koji je od strane posetilaca prepoznat tek pre nekoliko godina, kada su se usled pandemije mnogi upustili u istraživanje predela u Srbiji. Doboko usečen kanjon jedan je od najlepših u ovom kraju i predstavlja pravo blago očuvane, netaknute prirode. Kroz tok Panjice vodi vas staza dugačka oko 1.000 metara, a sve one koji se odluče da je prepešače na samom kraju očekuje nagrada, jer se tu nalazi jedinstvena Vodena pećina.
IDEALNO ZA PRAZNIKE Vodopad Veliki Buk i prelepa priroda Resave, dva sata vožnje od Beograda (FOTO)
Vodopad Veliki Buk, poznat i kao Lisine, je jedan od najvećih vodopada u Srbiji. Nalazi se na obroncima planine Beljanica u istočnoj Srbiji.
Komentari(0)