Srpski Kovin ili Racki Kovin (mađ. Ráckeve — Rackeve) je mesto u Mađarskoj, smešteno na ostrvu Čepel, 40 km južno od Budimpešte, u Peštanskoj županiji. Ovo malo turističko mesto je veoma posećeno zbog zanimljivih istorijskih i kulturnih spomenika.
![Srpski Kovin](/data/images/2024-04-17/84544_1713376717877-copy-900x6001_f.jpg?timestamp=1713391200)
Upravno je sedište okruga Srpski Кovin, koje obuhvata još osam naselja na levoj obali Dunava. Jedno od njih je i mesto Lovra, jedino sa srpskom većinom u celoj Mađarskoj. Broj stanovnika u gradu je oko 10 hiljada (popis 2010). U mestu i dalje živi omanji broj mađarskih Srba.
Pre 1440. godine, stari naziv mesta bio je Abraham Telke. Zatim je grad nazvan Mali Kovin (mađ. Kis-Keve), a kasnije je dobio ime Srpski Kovin (mađ. Rác-Keve).
U petoj deceniji 15. veka, veliki deo Srba iz Kovina se seli na Čepeljsko ostrvo, blizu Pešte, gde dobijaju pravo da sagrade naselje i imaju iste povlastice kao u svom slobodnom kraljevskom gradu.
Srpska pravoslavna crkva u Srpskom Kovinu datira iz 15. veka i jedina je srpska crkva izgrađena u čistom gotskom stilu.
Pojavom turskih pljačkaških hordi, a pogotovo padom grada Smedereva, Srbi iz Кovina bili su naterani u zbeg da spasu život i imovinu. U petoj deceniji 15. veka se veliki deo Srba iz Кovina seli u gornji deo Dunava, gde blizu Pešte dobijaju pravo da sagrade naselje i dobiju iste povlastice koje su imali u svom slobodnom kraljevskom gradu.
Stigli su Srbi iz varoši Кovina 1439. godine na Čepel. Кralj Vladislav 1440. godine darovao je na Čepeljskom ostrvu jedan deo zemlje na uživanje, a zadržao je pripadajuće pravo prevoza. Godine 1453. kralj Vladislav ih daruje pravom na nedeljni vašar, a stare donete privilegije koje su imali im potvrđuje. Tada je zabranio despotu Đorđu Gospodaru Srbije (Rasije) i Albanije da od slobodnih Кovinčana danak uzima.
Bogati Srbi zidaju 1487. godine pravoslavnu crkvu i posvećuju je „Velikoj Gospi“ (Velika Gospojina). Pored razmimoilaženja oko datuma obnove ove crkve činjenica je da je to danas najstarija srpska pravoslavna crkva u Mađarskoj. Ova pravoslavna crkva i danas arhitektonski i likovno predstavlja prvorazredno turističko odredište u gradu, sa vizantijskim freskama i baroknim ikonostasom, iako nema više službi i ima malo mesnog stanovništva pravoslavne vere. Postojao je i kovinski manastir, koji 1777. godine ukinut.
U Srpskom Кovinu je 1847. godine živelo 4100 Mađara i 128 Srba što govori da su se Srbi vremenom asimilovali.
Na početku 21. veka u mestu je srpska pravoslavna crkva u centru. Oko manastirskog hrama je prostrana porta sa konacima i dekorativnom portanskom kapijom. Crkva je jednobrodna, a naknadno su sa južne strane dozidane dve kapele, bogomolja je tri puta živopisana, poslednji put 1765. godine, a kapele 1771. godine.
U hramu se nalaze najstarije nadgrobne ploče i epitafi sa teritorije Ugarske. Najviše ih je u ženskoj crkvi ili priprati (iz 14. veka, ali su nečitki), od ukupno 10 epitafa. Na sredini hrama u podu je nadgrobna ploča Nikolaja Božića iz 1753. godine. U kapeli Sv. Кozme i Damjana je epitaf od crvenog mermera igumana Isaije Stefanovića. U porti i spoljnom zidu su stari nadgrobni spomenici (20) iz delimično saniranog mesnog groblja i iz saniranog starog groblja iz Lovre. Tri epitafa su u samom zidu, ispisani na grčkom i crkveno-slovenskom jeziku.
Srpsko pravoslavno groblje kovinsko nalazi se u jugozapadnom delu naselja, pored katoličkog. Pola groblja su oranice, a spomenici odatle odneti su u portu.Tu je popisano 43 spomenika, od kojih je pola ispisano na mađarskom a pola na srpskom jeziku. Postojalo je i starije groblje pored manastirske crkve. Кada je sanirano, spomenici su preneti do porte i njih 15 prislonjeni uz južni zid.
Godine 2019. u mestu je živelo nekoliko mešovitih srpsko-mađarskih porodica i ima pravoslavnih Mađara koji posećuju povremeno manastirsku crkvu u Srpskom Кovinu.
Broj stanovnika u gradu je oko 10 hiljada (prema popisu iz 2010. godine).
Mesto je prigradskom železnicom spojeno sa Budimpeštom, ima pristanište, četiri osnovne škole, gimnaziju, muzičku školu, biblioteku, bioskop i muzej.
Jedno od naselja u okrugu Srpski Kovin je i mesto Lovra, jedino sa srpskom većinom u celoj Mađarskoj.
Pravoslavna, protestantska i rimokatolička crkva su važni spomenici kulture.
Dvorac Eugena Savojskog takođe je značajna atrakcija.
Srpski Kovin je poznat po svojim istorijskim i kulturnim spomenicima, što ga čini privlačnim za turiste.
Mesto je takođe popularno zbog svoje blizine Budimpešti i pristupačnosti prigradskom železnicom.
Za Srbe je značajno mesto u kulturno istorijskom smislu, a učenici Srpske gimnazije Nikola Tesla iz Budimpešte sa svojim profesorima, Julijom Mladenović, Aleksom Milićem i Lazarom Kotorčevićem angažuju se povremeno na uređenju srpskog pravoslavnog groblja u Srpskom Kovinu, čime se trude da otrgnu od zaborava bogatu srpsku zostavštinu u ovom mađarskom gradu.
Izvor: Wikipedia/Lepote Srbije
![ispiranje zlaata](/data/images/2024-03-17/81133_screenshot-20240317-215235-youtube-copy-900x600_f.jpg)
REKA ZLATNI PEK Legenda kaže da su Argonauti ovde tražili zlatno runo, a ona još krije tajnu koliko zlata skriva u nedrima
Istorija doline reke Pek u istočnom delu Srbije isprepletana je mitovima i legendama. Mnogi su hrlili ka njoj u potrazi za zlatom, sada je situacija drugačija ali ova reka još krije zlatnu tajnu, kolike rezerve zaista poseduje ovaj kraj.
![5 najjeftinijih banja u Srbiji: Termalni bazeni, oporavak, netaknuta priroda, a smeštaj već od 5 evra! (FOTO)](/data/images/2022-12-01/41374_loznica_f.jpg)
5 najjeftinijih banja u Srbiji: Termalni bazeni, oporavak, netaknuta priroda, a smeštaj već od 5 evra! (FOTO)
Ne čekajte da rezervišete svoj odmor - iskoristite povoljne cene smeštaja i prepustite se čarima termalnih banja u Srbiji
![Norvežanin (28) posetio Srbiju pa jednom rečenicom opisao čitav naš narod: "Kada sam to video, znao sam da ono što pričaju o vama nije laž"](/data/images/2023-04-13/51454_shutterstock-1936273273_f.jpg)
Norvežanin (28) posetio Srbiju pa jednom rečenicom opisao čitav naš narod: "Kada sam to video, znao sam da ono što pričaju o vama nije laž"
Stranac iz Norveške, 28-godišnji momak, proveo je nedelju dana u Srbiji početkom ovog meseca i kako kaže doživeo najbolji odmor u svom životu!
![USRED HOMOLJA NIKAO ZAMAK, NA NJEMU SRPSKA TROBOJKA Među "antičkim" stubovima akvapark! Za ovu banju mnogi i ne znaju (FOTO)](/data/images/2022-12-10/41895_zd-jeyerce-na-vrhu-sela-foto-aleksandar-djordjevic_f.jpg)
USRED HOMOLJA NIKAO ZAMAK, NA NJEMU SRPSKA TROBOJKA Među "antičkim" stubovima akvapark! Za ovu banju mnogi i ne znaju (FOTO)
U blizini Petrovca na Mlavi nalazi se poznata banja, smeštena u podnožju Homoljskih planina, u dolini Mlave.
![Eko kamp u Užicu](/data/images/2024-07-23/95067_shutterstock-625918454_f.jpg)
ATRAKCIJA POD OTVORENIM NEBOM Prvi eko kamp na teritoriji ovog grada sa pogledom na hiljade zvezda, sve što vam treba je šator (FOTO)
Užice - U neposrednoj blizini Šarganske osmice u Mokroj Gori otvoren je prvi eko kamp na teritoriji grada Užica.”Lokomotiva”, kako je izletište nazvano, nastala je kroz projekat prekogranične saradnje Srbija- BiH , koji finansira Evropska unija i u okviru kog će kampovi biti postavljeni na ukupno devet lokacija u Zlatiborskom okrugu.
Komentari(0)