Srbiju su prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prošle godine posetili strani turisti iz oko 50 zemalja sveta, a najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Evrope.
U četvrtom kvartalu 2023. godine broj ostvarenih turističkih noćenja iznosio je 2,7 miliona. Domaći turisti su ostvarili 50,3%, a strani 49,7% od ukupnog broja noćenja
Najfrekventnije posećivana turistička mesta u 2023. godini su veliki srpski gradovi, poput Beograda, Novog Sada, Subotice i Niša, sa čak 7,1 milion noćenja, što je za 6,8% više noćenja nego u 2022. godini.
Većinu posetilaca Beograda činili su strani turisti (86%), a slična situacija zabeležena je i u Novom Sadu (72%) i Subotici, gde je oko 57,6% posetilaca bilo iz inostranstva.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Planinski centri druga po redu kategorija mesta prema broju turističkih noćenja, u 2023. godini ostvarila su 2,8 miliona
noćenja.
Zlatibor je privukao najveći broj turista (1,1 milion), koji su u najvećem broju bili iz Republike Srbije (843,4 hiljade). Na Kopaoniku je ostvareno oko 590 hiljada noćenja turista, od kojih je takođe većina bila iz Republike Srbije (455 hiljada). Ove dve planine ugostile su oko 59,8% ukupnog broja turista koji su noćili u planinskim centrima.
Banje postaju sve popularnije u Srbiji o čemu i svedoče podaci iz Republičkog zavoda za statistiku.
U Banjskim mestima, u 2023. godini ostvareno je oko 2,8 miliona noćenja, što je. Turisti su većinom bili iz Republike Srbije (85,4%), a najposećenija je bila Vrnjačka Banja, sa 686,6 hiljada posetilaca. Zatim slede Sokobanja (656,5 hiljada), Banja Vrdnik (220 hiljada) i Lukovska Banja (189,1 hiljada).
Najveći rast, izražen brojem noćenja u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu, ostvaren je na Rudniku (316,9%), u Selters banji (rast 169,3%), na Divčibarima i Bečeju (rast po 71,5%).
Najviše noćenja ostvarili su posetioci iz Ruske Federacije i to oko 665.000 hiljada, slede Turci sa oko 521.000 noćenja, a na trećem mestu su turisti iz Bosne i Hercegovine sa oko 351.000 noćenja. Na četvrtom mestu po broju noćenja nalaze se posetioci iz Nemačke, zatim iz Kine, Severne Makedonije i Rumunije.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)