ZLATNA REKA Pek, zlatna voda još uvek privlači ljude da dođu u potragu za ovim plemenitim metalom! (FOTO)
Istorija doline reke Pek u istočnom delu Srbije isprepletana je mitovima i legendama. Mnogi su hrlili ka njoj u potrazi za zlatom, sada je situacija drugačija ali ova reka još krije zlatnu tajnu, kolike rezerve zaista poseduje ovaj kraj.
Reka Pek je vekovima bila poznata kao “zlatna reka” zbog prisustva zlata u njenom koritu i okolnim brdima.
Istorija i legende:
Postoje legende koje kažu da su reku Pek nekada obilazili Argonauti kako bi pronašli Zlatno runo. Veruje se da je hiljadu rimskih robova nekada, uz pomoć ovčijih kožuha, sakupljalo zlatne čestice na obalama ove reke.
Prva prava eksploatacija zlata započela je zaista nakon dolaska Rimljana u ove krajeve, naročito za vreme vladavine cara Hadrijana u 2. veku. Kasnije, u srednjovekovnom periodu, ovaj posao su nastavili srpski vladari.
Printscreen/Youtube
Pred kraj 19. veka, za izvlačenje zlata su korišćeni i specijalni bageri. U selu Neresnica kod Kučeva, 1934. godine, postavljen je drugi po veličini bager na svetu (najveći bager je posedovao nemački kralj u Indiji). Bager u Neresnici je vadio od 25 do 32 kg čistog zlata svakog meseca. Statistika kaže da je do 1955. godine, iz Peka izvađeno i više od 7 tona zlata.
Danas ljudi vade zlato iz Peka na najtradicionalniji način – ispiranjem. Kažu da ovo rade isključivo iz uživanja i radi zabave. Da bi se tražilo zlato, prvo se moraju nabaviti dve alatke: pralište za ispiranje i ispitak uz pomoć kog se sakuplja isprani materijal. Majstori ovog zanata kažu da se ispiranje zlata na tradicionalan način može lako i brzo naučiti, ali u ovom poslu nije ključna veština, nego sreća.
Geografske karakteristike:
Izvor reke Pek se nalazi u podnožju planine Crni Vrh, a uvir je kod Velikog Gradišta, gde se Pek spaja sa Dunavom.
Ukupna dužina reke Pek iznosi 129 km. Pripada Crnomorskom slivu, a nastaje formiranjem Malog i Velikog Peka.
Protok vode reke Pek u proseku iznosi oko 48.5 metara kubnih po sekundi.
Ova reka protiče kroz 63 km teritorije opštine Kučevo.
Problem za vodotok reke Pek predstavlja blizina ogromnih odlagališta jalovine iz Majdanpeka, rudnika bakra, i to u njenom gornjem toku.
Naziv “Zlatonosni Pek”:
Često će se naići na naziv Zlatonosni ili Zlatni Pek. To je zbog toga što je u ovoj reci pronađeno zlato. Pošto u okolnim brdima, kao i u Peku, ima zlata, ne tako retko, Kučevo zovu zlatnim gradićem ili gradićem u zlatnoj dolini.
Reka Pek je, dakle, ne samo geografski značajna, već i nosilac bogate istorije i legendi o zlatu.
Lisina – zaboravljeni balkon Kopaonika gde ljudi i stoka još dele krov
Na severnim padinama Kopaonika, daleko od ski-centara i turističke buke, nalazi se selo Lisina – mesto tišine, izvora i života koji nije promenio ritam vekovima
Skriveno jezero Vučje kod Vranja: Tihi biser juga Srbije koji još nije otkrio turizam
Na obroncima Besne Kobile, samo 20 minuta od Vranja, nalazi se jezero koje ne zna za gužvu, kafiće i buku – ali zna za mir, tišinu i pogled koji ostaje zauvek
EVO ZAŠTO JE BAŠ NA FRUŠKOJ GORI PODIGNUT TOLIKI BROJ MANASTIRA: Za ovo mesto se vezuju BROJNE LEGENDE!
Bežeći pred Turcima i noseći sa sobom svete knjige, ikone i mošti srpskih svetitelja, narod je u decenijama i vekovima koji su usledili dolazio u fruškogorske manastire i naseljavao se uz njih
Neće više gledati u nebo i moliti se da padne sneg: Durmitor dobija sistem za veštačko osnežavanje - staza na Savinom kuku biće spremna za skijaše
Durmitor veličanstveni, tako neretko nazivaju planinu na severu Crne Gore. Ove godine, za razliku od prethodnih, turistički radnici neće gledati u nebo i nadati se snegu, jer će uz pomoć Ministarstva turizma koje je izdvojilo novčana sredstva, jedna staza na Savinom kuku dobiti dugo očekivano veštačko osnežavanje.
Ovaj manastir spada u najmisterioznije svetinje: Malo ko da se u njemu kriju grobovi koji su...
Obnova Bešenova otkrila je i grob jedne značajne, a poprilično zaboravljene ličnosti iz istorije Vojvodine
Komentari(0)