ZLATNA REKA Pek, zlatna voda još uvek privlači ljude da dođu u potragu za ovim plemenitim metalom! (FOTO)
Istorija doline reke Pek u istočnom delu Srbije isprepletana je mitovima i legendama. Mnogi su hrlili ka njoj u potrazi za zlatom, sada je situacija drugačija ali ova reka još krije zlatnu tajnu, kolike rezerve zaista poseduje ovaj kraj.

Reka Pek je vekovima bila poznata kao “zlatna reka” zbog prisustva zlata u njenom koritu i okolnim brdima.
Istorija i legende:
Postoje legende koje kažu da su reku Pek nekada obilazili Argonauti kako bi pronašli Zlatno runo. Veruje se da je hiljadu rimskih robova nekada, uz pomoć ovčijih kožuha, sakupljalo zlatne čestice na obalama ove reke.
Prva prava eksploatacija zlata započela je zaista nakon dolaska Rimljana u ove krajeve, naročito za vreme vladavine cara Hadrijana u 2. veku. Kasnije, u srednjovekovnom periodu, ovaj posao su nastavili srpski vladari.
Printscreen/Youtube
Pred kraj 19. veka, za izvlačenje zlata su korišćeni i specijalni bageri. U selu Neresnica kod Kučeva, 1934. godine, postavljen je drugi po veličini bager na svetu (najveći bager je posedovao nemački kralj u Indiji). Bager u Neresnici je vadio od 25 do 32 kg čistog zlata svakog meseca. Statistika kaže da je do 1955. godine, iz Peka izvađeno i više od 7 tona zlata.
Danas ljudi vade zlato iz Peka na najtradicionalniji način – ispiranjem. Kažu da ovo rade isključivo iz uživanja i radi zabave. Da bi se tražilo zlato, prvo se moraju nabaviti dve alatke: pralište za ispiranje i ispitak uz pomoć kog se sakuplja isprani materijal. Majstori ovog zanata kažu da se ispiranje zlata na tradicionalan način može lako i brzo naučiti, ali u ovom poslu nije ključna veština, nego sreća.
Geografske karakteristike:
Izvor reke Pek se nalazi u podnožju planine Crni Vrh, a uvir je kod Velikog Gradišta, gde se Pek spaja sa Dunavom.
Ukupna dužina reke Pek iznosi 129 km. Pripada Crnomorskom slivu, a nastaje formiranjem Malog i Velikog Peka.
Protok vode reke Pek u proseku iznosi oko 48.5 metara kubnih po sekundi.
Ova reka protiče kroz 63 km teritorije opštine Kučevo.
Problem za vodotok reke Pek predstavlja blizina ogromnih odlagališta jalovine iz Majdanpeka, rudnika bakra, i to u njenom gornjem toku.
Naziv “Zlatonosni Pek”:
Često će se naići na naziv Zlatonosni ili Zlatni Pek. To je zbog toga što je u ovoj reci pronađeno zlato. Pošto u okolnim brdima, kao i u Peku, ima zlata, ne tako retko, Kučevo zovu zlatnim gradićem ili gradićem u zlatnoj dolini.
Reka Pek je, dakle, ne samo geografski značajna, već i nosilac bogate istorije i legendi o zlatu.

Gde car i ptice vladaju: priča o Carskoj Bari
Na samo sedamnaest kilometara od Zrenjanina prostire se Carska Bara, najveće močvarno područje u Srbiji. Ovaj specijalni rezervat prirode je istovremeno i ptičji raj, i prirodna laboratorija, i podsećanje da prava čuda nisu uvek na vrhovima planina, već i u tišini vodenih ogledala.

Planina Ravna Gora: prirodna apoteka i istorijski simbol Srbije
Na padinama Suvobora, iznad Gornjeg Milanovca, prostire se Ravna Gora – planinsko područje koje je u srpsku istoriju ušlo kao simbol otpora tokom Drugog svetskog rata. Ipak, Ravna Gora je mnogo više od istorijskog pojma: to je kraj bogat šumama, livadama i pogledima koji osvajaju, mesto gde priroda i prošlost žive jedna pored druge.

Leči razna oboljenja i bolesti, izgleda kao raj na zemlji, a cena sića: Redovno je je posećivala Milunka Savić!
Jošanička Banja - planinska banja sa lekovitim izvorima, prirodnim lepotama i povoljnim smeštajem, nadomak Kopaonika

Gvozdena kapija: najdramatičniji prolaz Dunava kroz Srbiju
Gvozdena kapija, ili Đerdapska klisura, jedan je od najimpozantnijih prirodnih fenomena na Dunavu. Prostire se na oko 100 kilometara duž granice Srbije i Rumunije i vekovima je bila simbol prirodne moći, ali i prepreka ljudima i vojskama. Ovde se Dunav sužava, postaje najdublji i najdramatičniji, a stene planine Miroč nadvijaju se nad rekom kao prirodni bedemi.

OVO PLANINSKO SELO U SRBIJI JE IDILIČNO: Mesto gde bajka počinje i lepota o kojoj se priča, ZNATE LI O ČEMU JE REČ?
Poseta očaravajućem planinskom selu Zaovine
Komentari(0)