Zagrmele trube na Sajmu turizma, orkestar napravio najbolju žurku u sekundi
U toku je Medjunarodni sajam turizma u Beogradu na kom bogat izlagački program predstavlja preko 400 izlagača iz više od 27 zemalja. Svi su se potrudili da dobrom ponudom i interesantnim programom privuku posetioce za svoj štand, ali najveće ovacije dobili su trubači koji su predstavljali upravo Sabor trubača u Guči na štandu Turističke organizacije Dragačevo.
- Naš glavni adut svakako je manifestacioni turizam, pre svega Hajduk fest koji će biti održan 29. juna i naravno Sabor trubača koji će trajati od 1. do 4. avgusta. Nas po trubi prepoznaje čitav svet i to je ono što sa ponosom svuda ističemo i predstavljamo. Za ovaj Sabor već vlada veliko interesovanje i ljudi već traže smeštaj. Osim manifestacionog, ove godine ćemo staviti akcenat i na razvoj aktivnog i verskog turizma. U toku je rekonstrukcija staze do Rćanske pećine, gde će biti održan skup Mini morisa i republičko takmičenje u penjanju i alpinizmu, rekla je za RINU Aleksandra Mitrović direktorka TO Dragačevo.
Jedan od najposećenijih štandva svakako je bio i onaj na kom je predstavljena turistička ponuda regije Zapadne Srbije. Čačak kao jedan od lidera, pripremio je bogat sadržaj za sve posetioce i izazvao veliko interesovanje na sajmu.
Možda vas zanima:
Najpoznatiji trubač Balkana biće domaćin Sabora u Guči: Legenda se vraća na mesto gde je sve počelo - dragačevska varošica biće epicentar dobrog provoda u avgustu
Najpoznatiji trubač Balkana, Majstor trube i ambasador srpske muzike, Boban Marković, biće domaćin 64. Dragačevskog sabora trubača u Guči, koji se ove godine održava od 8. do 10. avgusta, u okviru Guča festivala.
Bez njega se ne može zamisliti nedeljni ručak, u čačanski kraj ga doneli kaluđeri: Guča je prestonica krompira u tom delu Srbije, i slavili su svoj dan
Bez njega ne može da se zamisli skoro nijedan nedeljni ručak i sprema se na mnogo načina. Krompir je jedna od najvažnijih i najomiljenijih osnovnih namirnica u Srbiji. Zbog svojih vrednosti, krompir je: treći najviše korišćeni usev na svetu, posle pirinča i pšenice, četvrta kultura u svetu po setvenim površinama, iza kukuruza, pirinča i pšenice; Peti proizvod u svetu po proizvedenim količinama, iza kukuruza, šećera, pirinča i pšenice.
Možda vas zanima:
Najpoznatiji trubač Balkana biće domaćin Sabora u Guči: Legenda se vraća na mesto gde je sve počelo - dragačevska varošica biće epicentar dobrog provoda u avgustu
Najpoznatiji trubač Balkana, Majstor trube i ambasador srpske muzike, Boban Marković, biće domaćin 64. Dragačevskog sabora trubača u Guči, koji se ove godine održava od 8. do 10. avgusta, u okviru Guča festivala.
Bez njega se ne može zamisliti nedeljni ručak, u čačanski kraj ga doneli kaluđeri: Guča je prestonica krompira u tom delu Srbije, i slavili su svoj dan
Bez njega ne može da se zamisli skoro nijedan nedeljni ručak i sprema se na mnogo načina. Krompir je jedna od najvažnijih i najomiljenijih osnovnih namirnica u Srbiji. Zbog svojih vrednosti, krompir je: treći najviše korišćeni usev na svetu, posle pirinča i pšenice, četvrta kultura u svetu po setvenim površinama, iza kukuruza, pirinča i pšenice; Peti proizvod u svetu po proizvedenim količinama, iza kukuruza, šećera, pirinča i pšenice.
Možda vas zanima:
Najpoznatiji trubač Balkana biće domaćin Sabora u Guči: Legenda se vraća na mesto gde je sve počelo - dragačevska varošica biće epicentar dobrog provoda u avgustu
Najpoznatiji trubač Balkana, Majstor trube i ambasador srpske muzike, Boban Marković, biće domaćin 64. Dragačevskog sabora trubača u Guči, koji se ove godine održava od 8. do 10. avgusta, u okviru Guča festivala.
Bez njega se ne može zamisliti nedeljni ručak, u čačanski kraj ga doneli kaluđeri: Guča je prestonica krompira u tom delu Srbije, i slavili su svoj dan
Bez njega ne može da se zamisli skoro nijedan nedeljni ručak i sprema se na mnogo načina. Krompir je jedna od najvažnijih i najomiljenijih osnovnih namirnica u Srbiji. Zbog svojih vrednosti, krompir je: treći najviše korišćeni usev na svetu, posle pirinča i pšenice, četvrta kultura u svetu po setvenim površinama, iza kukuruza, pirinča i pšenice; Peti proizvod u svetu po proizvedenim količinama, iza kukuruza, šećera, pirinča i pšenice.
- Ovčarsko-kablarska klisura jedan je od bisera zapadnog dela zemlje i sve je posećenija, obilazak manastira, vožnja jezerom Međuvršje. Sve to privlači sve više gostiju u Čačak, koji se prošle godine našao na listi deset najposećenijih gradova u Srbiji. Završetak staklenog vidikovca na Kablaru je takodje naš veliki adut, jer će to biti prvi skywalk koncept u našoj zemlji. Muzeji u Čačku su svakako jedna velika atrkacija, naše prepoznatljive manifestacije i veliko kulturno-istorsijko bogatstvo, rekao je Vojin Jakovljević direktor TO Čačak.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Komentari(0)