MNOGI JE "NE PODNOSE", ALI JE UBEDLJIVO NAJPOSEĆENIJA Ova srpska planina je najpopularnija turistička destinacija u našoj državi
Od januara do oktobra 2023. godine u Republici Srbiji boravilo je ukupno 3.593.049 turista, što je za 9% više u odnosu na prvih 10 meseci prethodne godine.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u periodu od januara do oktobra 2023. godine u Republici Srbiji boravilo je ukupno 3.593.049 turista, što je za 9% više u odnosu na prvih 10 meseci prethodne godine. Posećivale su se banje, gradovi i planinski centri, a najviše turista bilo je iz Rusije.
Od izabranih turističkih mesta, mereno brojem ostvarenih noćenja, domaći turisti su najviše boravili na Zlatiboru (734.677 noćenja, što je 65% više u odnosu na prethodnu godinu), zatim slede Sokobanja, Vrnjačka banja, Kopaonik, Beograd, Tara i Divčibare, prenosi B92.
Možda vas zanima:
ZVANIČNO OTVORENA SEZONA Evo kakve nas cene očekuju ove godine na Torniku
Čajetina – Letnja sezona na zlatiborkom vrhu Tornik i zvanično je otvorena. Prvog dana sezone svi sadržaji na Torniku besplatni su za posetioce.
NEVEROVATNE PRIRODNE LEPOTE Evo zašto su i kraljevi dolazili na Zlatibor (FOTO)
Zlatibor - Da je Zlatibor planina izuzetne lepote, otkrili su i sami kraljevi. Početak razvoja turizma na ovoj planini vezuje se za daleku 1893. godinu, kada je u posetu stigao srpski kralj Aleksandar Obrenović. I od tada je ova planina nezaobilazna turistička destinacija, sa pravom nosi epitet vazdušne banje, a to osete svi koji ovde kroče.
Možda vas zanima:
ZVANIČNO OTVORENA SEZONA Evo kakve nas cene očekuju ove godine na Torniku
Čajetina – Letnja sezona na zlatiborkom vrhu Tornik i zvanično je otvorena. Prvog dana sezone svi sadržaji na Torniku besplatni su za posetioce.
NEVEROVATNE PRIRODNE LEPOTE Evo zašto su i kraljevi dolazili na Zlatibor (FOTO)
Zlatibor - Da je Zlatibor planina izuzetne lepote, otkrili su i sami kraljevi. Početak razvoja turizma na ovoj planini vezuje se za daleku 1893. godinu, kada je u posetu stigao srpski kralj Aleksandar Obrenović. I od tada je ova planina nezaobilazna turistička destinacija, sa pravom nosi epitet vazdušne banje, a to osete svi koji ovde kroče.
Možda vas zanima:
ZVANIČNO OTVORENA SEZONA Evo kakve nas cene očekuju ove godine na Torniku
Čajetina – Letnja sezona na zlatiborkom vrhu Tornik i zvanično je otvorena. Prvog dana sezone svi sadržaji na Torniku besplatni su za posetioce.
NEVEROVATNE PRIRODNE LEPOTE Evo zašto su i kraljevi dolazili na Zlatibor (FOTO)
Zlatibor - Da je Zlatibor planina izuzetne lepote, otkrili su i sami kraljevi. Početak razvoja turizma na ovoj planini vezuje se za daleku 1893. godinu, kada je u posetu stigao srpski kralj Aleksandar Obrenović. I od tada je ova planina nezaobilazna turistička destinacija, sa pravom nosi epitet vazdušne banje, a to osete svi koji ovde kroče.
Strani turisti su najčešće boravili u Beogradu, a zatim slede Novi Sad, Zlatibor, Subotica, Niš, Kopaonik, Vrnjačka banja. Poseta Beogradu porasla je za 12% u odnosu na prethodnu godinu.
Najviše stranih turista boravilo je u planinskim centrima, dok su domaći turisti najčešće posećivali banje. Najviše stranih turista bilo je iz Ruske Federacije, a zatim i iz Turske i Bosne I Hercegovine.
Na Miroču se nalazi čudo prirode: Vodopad Blederija i njegovo jezero oduzimaju dah, lepota kakva se retko viđa!
Vodopad Blederija visok je oko 7 metara
Ovi manastiri su pravo blago Srbije: Pogledajte 8 najlepših svetinja koje će vas oduševiti, jedan se izdavaja!
Nemanjići su nam u amanet ostavili neke od najlepših hramova
U OVOJ CRKVI NA JUGU DEŠAVAJU SE ČUDA! Podignuta je na VRAŽJEM KAMENU, a evo šta da očekujete tamo!
Vražji kamen podseća na poznatu Đavolju varoš kod Kuršumlije
Manastir Petkovica: Najtiši kutak Fruške gore gde se vera ne priča – već ćuti
Skrivene u šumi, zidine manastira Petkovica čuvaju žensku tišinu, molitve bez reči i duhovni mir kakav se više retko nalazi
JEDNU PLANINU U SRBIJI MORATE DA POSETITE AKO VOLITE ISTORIJU: Krije drevne tragove prošlosti
Na planini danas postoji više arheoloških nalazišta od koja se najstarija vezuju za starčevačku i vinčansku kulturu
Komentari(0)