Beograd je najposećenije mesto u Srbiji, a odmah zatim on: Mnogi kritikuju Zlatibor a skoro svi na njega i dalje idu
Ova planina potpuno spremna za novu zimsku sezonu i obaranje rekorda

Iako nisu retki oni koji ga kritikuju, sudeći po zvaničnim statističkim podacima i oni koji to čine dolaze na Zlatibor. Ova srpska planina u prvih 10 meseci beleži porast broja posetilaca od 25 procenata i nalazi se na drugom mestu po posećenosti, odmah iz Beograda. Turistički radnici već su spremni i za predstojeću zimsku turističku sezonu i obaranje sopstvenih rekorda.
- Kao i svake godine pripremili smo bogat program nastupa na Кraljevom trgu za novogodišnje praznike. Program počinje već 28.decembra dečjom Novom godinom, dodelom paketića za decu. U pitanju je koncert Leontine i dečijeg hora “Čarolija”. Tom prilikom će za svu decu sa teritorije opštine Čajetina biti uručeni paketići. Verujemo da će se mališani lepo provesti i da ćemo tu tradiciju podele paketića nastaviti i u narednim godinama. Za doček Nove godine, 31. decembra očekuje nas nastup Saše Matića sa početkom u 21 čas, u ponoć koncert trubačkog orkestra Dejana Jevđića, služiće se kuvano vino, rakija, a u ponoć će biti vatromet. Prvi januar je rezervisan za koncert „Magla benda“. Takođe u zlatiborskim hotelima i restoranima priremljen je bogat novogodišnji program“, rekao je za RINU direktor Turističke organizacije Zlatibor Vladimir Živanović.
Nezaobilazna atrakcija svakako je Gold Gondola, a sve posetioce Zlatibora svakog dana u nedelji očekuju aktivnosti tokom praznika i cele zimske sezone. Ponedeljak je planiran za sportske aktivnosti, a pre svega nordijsko skijanje ukoliko bude snega. Utorkom će biti u ponudi topli napici u novom kafiću sa popustom u okviru Zlatiborske čajanke. Najmlađi će se najviše obradovati sredi kada će se odvijati besplatne radionice vajanja na snegu, kao i razni drugi zabavno-edukativni sadržaji. Četvrtak će biti dan za umetnost kada će učesnici iskazati kreativnsot kroz slikarstvo i pravljenje tradiconalnih zlatiborskih proizvoda, a ljubitelji stranih i domaćih hitova uživaće u žurkama na Torniku vikendom.
Možda vas zanima:

Beograđanku muka naterala da prespava pod Ostrogom, a usred noći je monah probudio: Rekao mi nešto što niko o meni nije znao, a onda...
Njena priča je divna, iako sam početak nije bio obećavajući

Zaboravljeni recept sa Zlatibora: Kako se pravi droženac – zimsko jelo od brašna, čvaraka i proje
U selima zapadne Srbije nekada se svakodnevno pripremao droženac – jednostavno, ali zasitno jelo od mlevene suve proje, čvaraka i domaće masti. Danas se pravi samo u retkim domaćinstvima.
Možda vas zanima:

Beograđanku muka naterala da prespava pod Ostrogom, a usred noći je monah probudio: Rekao mi nešto što niko o meni nije znao, a onda...
Njena priča je divna, iako sam početak nije bio obećavajući

Zaboravljeni recept sa Zlatibora: Kako se pravi droženac – zimsko jelo od brašna, čvaraka i proje
U selima zapadne Srbije nekada se svakodnevno pripremao droženac – jednostavno, ali zasitno jelo od mlevene suve proje, čvaraka i domaće masti. Danas se pravi samo u retkim domaćinstvima.
Možda vas zanima:

Beograđanku muka naterala da prespava pod Ostrogom, a usred noći je monah probudio: Rekao mi nešto što niko o meni nije znao, a onda...
Njena priča je divna, iako sam početak nije bio obećavajući

Zaboravljeni recept sa Zlatibora: Kako se pravi droženac – zimsko jelo od brašna, čvaraka i proje
U selima zapadne Srbije nekada se svakodnevno pripremao droženac – jednostavno, ali zasitno jelo od mlevene suve proje, čvaraka i domaće masti. Danas se pravi samo u retkim domaćinstvima.
- Po prvi put ove godine, uz sve turističke sadržaje, organizovaćemo manifestaciju „Duhovnim stopama“ koja će početi otvaranjem izložbe ikona „Кa liku“ profesora Jnjićijevića u saradnji sa još dvoje umetnika. Na programu je duo drama o patrijarhu Pavlu, kao i nastup Braće Teofilovići u istom duhu. Matija Bećković nam je potvrdio dolazak, ali ćemo tek da preciziramo datum. Školski Savindan će biti deo naše tradicionalne manifestacije u saradnji sa Hramom Preobraženja Gospodnjeg. U februaru očekujemo duo dramu Nebojše Milovanovića „Čovek visine“, to je Predićeva rasprava o Njagoševom mauzoleju na Lovćenu. Nadam se da ćemo od Božića do Sretenja zaokružiti kulturnu ponudu na Zlatiboru i ispuniti potrebu posetilaca za takvom vrstom sadržaja“, rekla je direktorka Кulturnog centra Zlatibor Danica Jevtić Šišović.
Svake sezone Zlatibor kontinuirano opravdava status najposećenije planine u Srbiji zbog čega mu se posetioci uvek rado vraćaju u sve većem broju. Takav uspeh je ujedno i inspiracija da se ponuda konstantno obogaćuje i unapređuje u pravcu specifičnih potreba savremenog turiste.

Top 10 mesta koja morate posetiti u Šumadiji
Ako vas put navede ka Šumadiji, evo koja mesta i prirodne lepote jednostavno moraju da se nađu na vašoj listi za posetu.

TAJANSTVENE MOČVARE SRBIJE: Zaboravljena verovanja i legende o skrivenim mestima
U srpskom folkloru močvare su oduvek zauzimale posebno, misteriozno mesto. Nekada smatrane opasnim i začaranim, ove specifične prirodne formacije bile su okružene brojnim verovanjima, pričama i mitovima, koji su se generacijama prenosili s kolena na koleno.

Zbog horor legende o jednoj porodici, manastir u Srbiji nazvan Zaova, a ima i Sisojevac: Ovako su dobili imena
Ako vam kažemo "zaova" ili "pustinja", naravno da ćete prvo pomisliti na familijarnu relaciju odnosno geografski pojam.

„ZMAJEVA PEĆINA“ NA RUDNIKU: Zašto se verovalo da baš ovde obitavaju mitološka bića?
Rudnik, jedna od najstarijih planina u Srbiji, poznata je ne samo po svojoj bogatoj rudarskoj istoriji već i po fascinantnim pričama i legendama. Jedna od najintrigantnijih je svakako legenda o „Zmajevoj pećini“, za koju se verovalo da je dom pravim mitološkim zmajevima.

MUZEJ RAKIJE U ČAČKU: Ima i prepečenicu iz Drugog svetskog rata, a Cane otkriva zašto je srpska šljivovica bolja od viskija FOTO
Srpska šljivovica mogla bi se naći na UNESKO listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, a nadaleko je poznato da se najbolja prepečinica, ljuta i mučenica, kako još nazivaju šljivovicu, pravi u Šumadiji.
Komentari(0)