Mesto legendi i đavoljske arhitekture: Jeziva priča o svetinji Presvete Bogorodice

Lepote Srbije

11:00

Turizam 0

Iako je Đavolja varoš jedan od prirodnih fenomena koji je najpoznatiji u našoj zemlji, postoji u Srbiji još jedno mesto koje prati vrlo zanimljiva legenda, u kojoj se takođe pominju đavoli.

Mesto legendi i đavoljske arhitekture: Jeziva priča o svetinji Presvete Bogorodice
Printscreen/Youtube/Srbija3D

Za nastanak mesta poznatog ranije kao Prosečnik, a danas kao Vražji kamen, zaslužan je tok reke Pčinje. Ali ako verujete u narodne legende, po nazivu se lako može zaključiti ko je upleo svoje prste i zbog koga je nastao ovaj prirodni fenomen.

Gde se nalazi Vražji kamen?

Selo Donja Trnica nalazi se u Pčinjskom okrugu, u jugoistočnom delu Srbije. A u blizini ovog planinskog sela nalazi se lokalitet poznat pod nazivom Vražji kamen.

Smatra se da je tok reke Pčinje u davna vremena uspeo da proseče stenu, zahvaljujući čemu je nastalo desetak kamenih kupa, koje danas čine prirodni fenomen poznat kao Vražji kamen.

Sam lokalitet smešten je na oko osam stotina metara nadmorske visine i nalazi se nedaleko od granice sa Severnom Makedonijom i Bugarskom.

Legenda o nastanku Vražjeg kamena

Kao i kod Đavolje varoši, tako i ovde postoji nekoliko narodnih legendi. Ipak, u svakoj od njih se, sasvim očekivano, pominju đavoli.

Jedna od legendi navodi da je ovaj lokalitet nastao nakon što su đavoli imali želju da tok reke Pčinje okrenu tako da teče u pravcu susedne Bugarske. Ideja im je bila da treba spojiti rečne obale, pa su zato čupali stene koje su bile u okolini. Ipak, u svom naumu nisu uspeli, pa su krenuli da traže neku još veću stenu. I našli su je u Končuljskoj klisuri, uprtili na leđa i krenuli da nastave započeto. Ali su ih u tome sprečili prvi petlovi, koji su počeli da kukuriču, ne bi li najavili novi dan. Tada su đavoli jednostavno zbacili sa leđa tu veliku stenu, a na tom mestu nasta Vražji kamen.

Postoji još jedna, takođe zanimljiva legenda o nastanku ovog lokaliteta. U njoj se pominje i gradnja crkve, koju su, opet očekivano, đavoli ometali.

Crkva na Vražjem kamenu

Da sve bude još zanimljivije, ovaj prirodni fenomen poznat je i po svetinji, koja je posvećena Presvetoj Bogorodici.

Iako je ranije bila znana pod drugačijim nazivom, jednostavno ostalo je da živi verovanje da je ukleta, pa u njoj nema ni krštenja ni venčanja. Smatra se da je izgrađena u drugoj polovini 14. veka.

I opet posve očekivano, kada se uzme u obzir lokacija na kojoj se ova svetinja nalazi, mogu se čuti posve zanimljive legende o njenom nastanku.

Ona koja se smatra interesantnijom vezana je za nemoguću ljubav, sina iz bogataške kuće i ćerke iz kuće siromaha. Uprkos tome što su se dvoje mladih zavoleli, roditelji nisu želeli da njihovu vezu odobre. Ali to njih nije sprečilo da se venčaju i to baš u crkvi u Prosečniku, kako je ranije nazivana.

Ali, sudbina je imala drugačiji plan za njih dvoje i njihovu ljubav.

Kako navodi narodna legenda, nakon venčanja, mladoženja je uzjahao okićenog konja, kako je nalagao običaj. Ali se zbog silne galame konj uplašio i poveo momka pravo u smrt, bacivši ga sa litice. Čim je to videla njegova voljena, nije joj bilo teško da odluči šta joj je činiti - jednostavno je skočila za svojim voljenim.

I od tada, prema narodnom predanju, postoji verovanje da je ova svetinja ukleta, pa se u njoj niko ni ne krštava ni ne venčava. Ali crkvu na Vražjem kamenu ipak posećuju žene, koje se bore za potomstvo, jer se pročulo da im može pomoći poseta ovoj svetinji.

zlatibor

Prolećni safari oko Ribničkog jezera, a Gold gondola radi sat vremena duže: Zlatibor već rezervisan za praznike, turisti mogu da uživaju u brojnim sadržajima

Turizam

12:00

28 april, 2024

Jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji za oredstojeće praznke, svakako će biti planina Zlatibor, a u prilog tome svedoči i to što su skoro svi smeštajni kapaciteti popunjeni i traži se krevet više. Spremna da primi goste, ali i obezbedi im nezaborvne momente svakako je i najduža Gold gondola.

gornja gorevnica

Ne bih ovaj pogled na Kablar menjao ni za pogled sa Ajfelovog tornja: Nastavnik muzike vratio se u rodno selo, Radovan u Gornjoj Gorevnici napravio pravi raj

Turizam

14:00

27 april, 2024

Gradsku vrevu i sivilo asfalta nastavnik muzike iz Čačka, Radovan Tanasijević, odlučio je da zemeni vedrim nebom i cvrkutom ptica. Vratio se u svoje rodno selo Gornju Gorevnicu i na imanju svojih predaka napravio pravi mali raj, za oči i za dušu. Na ognjištu je obnovio sve kao što je bilo nekad, kao što su to činili naši preci.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading