MESTO GDE NEROTKINJE RODE, NESREĆNI PRONAĐU SPAS: U ovoj crkvi na jugu Srbije već decenijama se dešavaju čuda! (VIDEO)
Brojni vernici svedoče o neverovatnim stvarima koje su se ovde desile
Okolina Trgovišta izuzetno je bogata crkvama i manastirima, od kojih pojedini datiraju iz srednjeg veka koje pohode brojni hodošasnici i turisti.
Crkvica posvećena rođenju Presvete Bogorodice podignuta u 14. veku na Vražjem kamenu kod Trgovišta, prava je turistička atrakcija na krajnjem jugu Srbije.
U narodu gornje Pčinje živo je verovanje da Bogorodica u crkvi leči neplodnost kod žena.
Možda vas zanima:
NA ĐAVOLJEM KAMENU KOD TRGOVIŠTA STOJI BOGORODIČNA CRKVA: Zbog legende o nesrećnoj ljubavi u njoj nema NI VENČANJA NI KRŠTENJA
Na četiri i po kilometra od Trgovišta je mesto Donja Trnica, a iznad nje Vražji kamen sa desetak kupa nad ponorom, dok na jednoj od njih, skoro da visi, mala Bogorodičina crkva.
Mesto legendi i đavoljske arhitekture: Jeziva priča o svetinji Presvete Bogorodice
Iako je Đavolja varoš jedan od prirodnih fenomena koji je najpoznatiji u našoj zemlji, postoji u Srbiji još jedno mesto koje prati vrlo zanimljiva legenda, u kojoj se takođe pominju đavoli.
Možda vas zanima:
NA ĐAVOLJEM KAMENU KOD TRGOVIŠTA STOJI BOGORODIČNA CRKVA: Zbog legende o nesrećnoj ljubavi u njoj nema NI VENČANJA NI KRŠTENJA
Na četiri i po kilometra od Trgovišta je mesto Donja Trnica, a iznad nje Vražji kamen sa desetak kupa nad ponorom, dok na jednoj od njih, skoro da visi, mala Bogorodičina crkva.
Mesto legendi i đavoljske arhitekture: Jeziva priča o svetinji Presvete Bogorodice
Iako je Đavolja varoš jedan od prirodnih fenomena koji je najpoznatiji u našoj zemlji, postoji u Srbiji još jedno mesto koje prati vrlo zanimljiva legenda, u kojoj se takođe pominju đavoli.
Možda vas zanima:
NA ĐAVOLJEM KAMENU KOD TRGOVIŠTA STOJI BOGORODIČNA CRKVA: Zbog legende o nesrećnoj ljubavi u njoj nema NI VENČANJA NI KRŠTENJA
Na četiri i po kilometra od Trgovišta je mesto Donja Trnica, a iznad nje Vražji kamen sa desetak kupa nad ponorom, dok na jednoj od njih, skoro da visi, mala Bogorodičina crkva.
Mesto legendi i đavoljske arhitekture: Jeziva priča o svetinji Presvete Bogorodice
Iako je Đavolja varoš jedan od prirodnih fenomena koji je najpoznatiji u našoj zemlji, postoji u Srbiji još jedno mesto koje prati vrlo zanimljiva legenda, u kojoj se takođe pominju đavoli.
Kruže priče da žene koje ne mogu da imaju porod dolaze, i kada nema nikog u crkvi nastružu malo praha fresaka i to piju, verujući da će potom dobiti porod.
Takođe, postoji verovanje da boravak na ovom mestu donosi spokoj i mir.
Meštani dolaze u ovu bogomolju, ali se retko venčavaju i krste decu u njoj. I o ovom običaju postoji predanje. Jednom su se zavoleli momak i devojka, on je bio jedinac i iz najbolje kuće, a ona najlepša u Pčinji, ali se njihove porodice nisu slagale i nisu htele da čuju za brak.
Na kraju su roditelji pristali na brak, venčanje je obavljeno u Bogorodičnoj crkvi na velikoj steni. Kad su izašli iz crkve, mladoženja i mlada uzjahali su nakićene konje. Njegov konj se zbog vike i sviranja uplašio, pošao nazad i pao niz liticu u provaliju. Čim je to videla mlada potrčala je prema ivici stene, skočila i pala preko mrtvog mladoženje.
Vražji kamen podseća na poznatu Đavolju varoš kod Kuršumlije, a čine ga kamene kupe, njih desetak, koje su visoke i pedesetak metara. Prema jednom predanju, đavoli su hteli da preokrenu tok Pčinje koja tečeu podnožju, prema Bugarskoj i zato su kod sela Šajince pokušali da spoje njene obale. Dovlačili su sa pčinjskih brda čitave stene, ali ćudljiviju reku nisu mogli da pobede. Najzad su otišli u Končuljsku klisuru, prema Kosovskom Pomoravlju. Tamo su među kamenjem našli pravog gorostasa. Uprtili su ga na leđa i vratili se natrag. No, kamen je bio veoma težak i na putu su često odmarali. Kad su stigli blizu Trgovišta, zapevali su prvi petlovi.
Đavoli su onda bacili kamen pored jedne vodenice i nestali. I tako tog jutra pored reke osvanu Vražji kamen.
Crkvu Presvete Bogorodice je u 14. veku podigao srpski vlastelin Dejan Marković uz blagoslov Cara Dušana, čijom je sestrom Teodorom Dejan bio oženjen. Bogorodičina crkva se danas nalazi pod zaštitom, kao spomenik kulture od velikog značaja.
Iako gledano iz podnožja, uspon do crkve uz stenu izgleda gotovo nemoguć, uskom kozjom stazicom se stiže do nje, bez umora i sa lakoćom.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nalazi se TAJANSTVENA ISPOSNICA, a evo i KO ju je napravio (FOTO)
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
Komentari(0)