Igor je veterinar i svoje parče raja napravio je na Sokolskim planinama: Uzgaja autohtone rase domaćih životinja i ima jedinstvenu štalu u Srbiji
Na tromeđi opština Ljubovija, Osečina i Krupanj smeštene su Sokolske planine, a najviši vrh Rožanj nalazi se na skoro hiljadu metara nadmorske visine. Na tom mestu ukrštaju se vazdušne struje i stvara specifična ruža vetrova. Doktor veterine iz Pecke, Igor Rabat, odlučio je da baš tu kupi imanje i napravi svoje parče raja. Kao veliki ljubitelj životinja u Sokolskim kolibama autohtone rase domaćih životinja, kojih je sve manje i nalaze se na granici opstanka.

"Mi imamo ovde trinaest domaćih brdskih konja koji su nekada bili osnovna radna snaga, 25 magaraca, 140 ovaca i koza domaće rase "pramenka" koja je se na ovim prostorima gajila pre dva veka, pre nego što je nastala selekcija i ukrštanje različitih rasa. Meni kao veterinaru je misija da tu žensku sortu životinja omasovim kako bi se proširila populacija i ne dođe do nestanka vrste od kojih je izuzetan kvalitet sira i kajmaka, dok na žalost muška populacija završava u klanicama", kazao je za RINU veterinar Igor Rabat.
U ovom jedinstvenom kompleksu nalazi se i jedinstvena štala „Arka“ u kojoj sve ove autohtone rase žive zajedno, što je prava retkost u Srbiji. Naziv je simbolično dibila po „Nojevoj barci“, za nju se daleko čulo i iako nisu zamišljene kao turistički projekat ove kolibe na vrhu Sokolskih planina iz godine u godinu privlače sve više posetilaca iz svih delova Srbije.
„Usled ekspanzije domaćeg turizma odlučio sam se na proširenje smeštajnih kapaciteta. Autentični srpski vajati kao i gastronomska ponuda su samo neki od doživljaja na nadmorskoj visini blizu hiljadu metara, sa mesta sa kog se pruža veličanstven pogled na pola Srbije“, kaže Rabat.
Sokolske planine i njen najviši vrh Rožanj, imaju dugu i bogatu istoriju, a nekada davno tuda je prolazio glavni trgovački put starih Rimljana, čiji su ostaci i danas vidljivi. Izuztno je bogata šumom i čistom izvorksom vodom, koja se pokazala kao izuzetno delotvorna kad su u pitanju mnoge bolesti, a pre svega u lečenju štitne žlezde. Dok vazdušne struje pomažu onima koji imaju problema sa plućima.

Čuvar srednjovekovnih freski vanvremenske lepote U ovoj srpskoj svetinji je freska koja se smatra jednom od najlepših na svetu
Sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve, na zidovima starim osam vekova čuva neke od najvrednijih dometa srpskog fresko slikarstva. Iako su freske rađene u vizantijskom stilu koji nije dozvoljavao unošenje novina u način slikanja, mileševski slikari donose promene, daju duh i život freskama, i stvaraju unikatana dela vanvremenske lepote po kojima će Mileševa i „Beli anđeo“ postati svetski poznati.

VELIKI KINESKI ZID SRBIJE: Da li je Golubačka tvrđava zaista izgrađena po uzoru na Istok i kakvu tajnu krije "kapija" Dunava
Golubačka tvrđava, najimpozantnije utvrđenje na Dunavu, smatra se čudom srednjovekovne arhitekture. Otkrivamo zašto je njena gradnja toliko neobična, kako njene kule podsećaju na daleki Istok i kakvu tajnu krije čuvena "kapija" Đerdapske klisure.
OVO JE JEDAN OD NAJLEPŠIH MANASTIRA NA FRUŠKOJ GORI: Zovu ga i Srpska Sveta gora, a evo šta se u njemu DEŠAVA!
Uzani putevi, sela i polja na mestu nekadašnjeg Panonskog mora, oivičeni su najznačajnijim duhovnim lukama, koje čuvaju istoriju od zaborava

CRNO OGLEDALO ISTOKA: Jezero gde se utopilo više ribolovaca i zašto lokalci izbegavaju da plivaju
Borsko jezero na istoku Srbije važi za turistički dragulj, ali iza njegove bistre vode krije se mračna priča o nesrećama i legendama. Otkrivamo zašto ovo veštačko jezero, stvoreno na mestu rudnika, ima reputaciju opasnog mesta koje iznenada "vuče" kupače i kako je njegova prošlost dovela do misterije.

JEZIVA KLISURA I KAMENA REKA: Da li je voda u Đavoljoj Varoši zaista lekovita i kakvu legendu krije "Vaskrsla stena"
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.
Komentari(0)