DANAS SIMBOL BEOGRADA, A NEKADA PREDMET POLEMIKE Da li ste znali da je Pobednik nekada nazivan "problematičnim", a da su se Beograđani zgražavali?
Prvobitna ideja datira iz 1912. godine, a primarni cilj postavljanja spomenika, simbolično nazvanog Pobednik bila je da se na taj način ovekoveči pobeda nad turskim osvajačima po završetku Prvog balkanskog rata.
Stanovnici Beograda i oni koji posećuju glavni grad naše zemlje nekako su navikli na Spomenik Pobedniku, koji je postao ne samo simbol Beogradske tvrđave, čuvenog Kalemegdana, nego i čitavog grada.
Međutim, ono što manji broj njih zna jeste kako je zapravo taj spomenik dospeo baš na to mesto.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
A verovali ili ne, za to je zaslužan jedan Grk, koji je bio predsednik beogradske opštine u to vreme.
Ali, da krenemo od početka...
Prvobitna ideja datira iz 1912. godine, a primarni cilj postavljanja spomenika, simbolično nazvanog Pobednik bila je da se na taj način ovekoveči pobeda nad turskim osvajačima po završetku Prvog balkanskog rata, navodi “Vikiepdija”.
Zvanična odluka o postavljanju doneta je godinu dana kasnije.
“Problematičan” izgled skulpture
Da bismo bolje razumeli zašto je spomenik Pobedniku izazvao toliko polemike i zgražavanja u tadašnjoj beogradskoj varoši, moramo uzeti u obzir vreme u kome se to zbilo, jer golotinja tada jednostavno nije bila ni poželjna, ni prihvaćena.
Shutterstock/Pobednik
Posebno ne na jednom javnom spomeniku, koji je trebalo da simbolizuje pobedu srpskog naroda nad Turcima.
Stvar je u tome da spomenik predstavlja muškarca kao od majke rođenog, što bi se reklo. Izrađen od bronze, prema ideji vajara Ivana Meštrovića, Pobednik u levoj, podignutoj ruci drži figuru sokola, dok se u njegovoj desnoj ruci, koja je spuštena pored tela, nalazi mač. Takođe je zanimljiv podatak da se na glavi skulpture nalazilo keče, koje je deo “srpske narodne nošnje starosbijanske-torlačke regije”.
I sve to ne bi predstavljalo niakav problem da vajar nije sebi dozvolio iskakanje iz uobičajenih okvira, te prikazao beogradskog Pobednika kao nagog muškarca.
Zgražavanje beogradske javnosti i stanovništva
Treba napomenuti i to da spomenik Pobedniku prvobitno uopšte nije trebalo da stoji samostalno, već je trebalo da bude deo monumentalne fontane. Ideja je bila da se nađe na tadašnjem Trgu prestolonaslednika Aleksandra, što je danas Terazijski plato.
Uz ovaj spomenik, osim velelepne fontane, trebalo je da se nađu i još četiri figure, koje prikazuju lavove, dok je Pobednik trebalo da bude centralna figura te fontane, čiji je simboličan naziv bio Alegorija.
Skandal koji je pratio postavljanje fontane bio je do tada neviđen u beogradskoj varoši.
Naime, nedugo nakon što je počelo kopanje temelja za fontanu na Terazijskom platou, pobunile su se kako javne ličnosti, tako i stanovnici tadašnje prestonice.
Nakon dugih rasprava, što u javnosti, što u beogradskim kuloarima, a u vreme kada je na čelu beogradske opštine bio Kosta Kumanudi, Grk poreklom, doneta je odluka da se spomenik Pobedniku ipak postavi na kraju tadašnjeg grada, gde se i danas nalazi.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nalazi se TAJANSTVENA ISPOSNICA, a evo i KO ju je napravio (FOTO)
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
MESTO U SRCU SRBIJE GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI: Ova srpska pećina bila je ključna u Prvom srpskom ustanku (FOTO)
"Godinama su u Ribničkoj pećini vršena ozbiljna istraživanja"
DVA MANASTIRA MU OBELEŽILA ŽIVOT U jednom se zamonašio, u drugom izlečio: Patrijarh Pavle je išao putem koji se danas naziva "staza zdravlja"
11. septembra 1914. godine rođen je jedan od najvećih i najomiljenijih srpskih patrijarha, koji je zbog svojih dela još za života bio smatran svecem. Patrijarha Pavla mnogo toga veže za Zapadnu Srbiju i grad Čačak, a maloj srpskoj Svetoj Gori kako još nazivaju u Ovčar Banju je proveo i svoje prve monaške dane.
Komentari(0)