DRAGULJ PRIRODE Vojvođanska ravnica krije pravi fenomen prepun biljnog i životinjskog sveta
Ono što ovo jezero čini posebnim jesu plutajuća ostrva, ali i šume, livade i pašnjaci bogati biljnim i životinjskim svetom.
U južnom delu Banata, na rubu Deliblatske peščare smešten je Specijalni rezervat prirode „Kraljevac“. Ova oaza mira i tišine nalazi se u živopisnom selu Deliblato usred vojvođanske ravnice.
Ono što ovo jezero čini posebnim jesu plutajuća ostrva, ali i šume, livade i pašnjaci bogati biljnim i životinjskim svetom. Sve to ga čini retkim prirodnim fenomenom, a svima su posebno interesantna plutajuća ostrva, karakteristična za neke egzotičnije krajeve sveta.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Možda vas zanima:
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.
Plutajuća ostrva se pomeraju usled svakog jačeg vetra i po površini vode neprekidno menjaju okolni pejzaž. I zaista izgleda fascinantno. Najveće od plutajućih ostrva prostire se na 2,5 hektara.
Plutajuća ostrva inače predstavljaju ostatke nizijskih tresava, jednih od globalno najređih i najugroženijih tipova staništa, kao i jedno od poslednjih utočišta retke biljne zajednice barske paprati i močvarne ive na našim prostorima. Plutajuća i stalna ostrva sa vodenim oknima i podzemnim izvorima koji ne mrznu ni tokom najvećih zima predstavljaju značajno stanište za ribe, uključujući globalno ugroženu umbru. U čistoj i mirnoj vodi jezera Kraljevac često se mogu videti i vidre.
Rezervat je deo međunarodno značajnog područja za ptice i biodiverzitet (IBA) i predstavlja značajno gnezdilište brojnih retkih vrsta ptica močvarica, među kojima se ističu mrka i žuta čaplja, gak, čapljica, eja močvarica, kao i globalno ugrožena patka njorka. Belobrka i crna čigra, kao veliki i mali vranac redovno se hrane ribom na ovom području. Lesni odeseci koji okružuju jezero Kraljevac mesto su gnežđenja velikih kolonija pčelarica.
Obližnji pašnjaci sa ostacima kontinentalne stepe jedno su od poslednjih utočišta ugroženih vrsta stepskih glodara tekunice i slepog kučeta u Srbiji.
Ako posetite ovo posebno mesto, imaćete izvanredne mogućnosti za bavljenje sportskim ribolovom, pešačenjem, veslanjem, posmatranjem ptica i fotografisanjem prirode. Ujedno rezervat predstavlja jedinstven naučni poligon i učionicu na ovorenom za đake, studente i istraživače. Sjajno, zar ne?
Inače, prvi podaci o postojanju jezera Kraljevac datiraju još iz 1564. godine. Tada se se po prvi put piše o postojanju vode na mestu gde je danas jezero. Nekada je to bila močava ili kako meštani kažu rit. 1983. godine izgrađena je brana, podigao se nivo vode i nastalo je Deliblatsko jezero ili Kraljevac.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Komentari(0)