OVO JE NAJMANJA CRKVA U SRBIJI O njoj postoje razne legende, a evo gde se tačno nalazi (FOTO)

Miloš Milenović

19:00

Turizam 0

Sa ukupnom površinom od svega 12 kvadratnih metara, crkva brvnara u zaseoku Peta, koje pripada zlatiborskom selu Kućani, smatra se jednom od najmanjih u našoj zemlji.

OVO JE NAJMANJA CRKVA U SRBIJI O njoj postoje razne legende, a evo gde se tačno nalazi (FOTO)
Shutterstock

 

Na padinama Zlatibora, u zaseoku Peta, ugnezdila se ova neobična crkvica, za koju se veruje da je bila jedna od retkih koja nije uništena tokom turske vladavine.

Sa ukupnom površinom od svega 12 kvadratnih metara, crkva brvnara u zaseoku Peta, koje pripada zlatiborskom selu Kućani, smatra se jednom od najmanjih u našoj zemlji. Iako nije precizno utvrđeno kada je izgrađena, pretpostavlja se da je to bilo krajem 18. veka. Tačnije, na carskim dverima, autor Simeon Lazović je zabeležio 20. mart 1780. godine. Njih je priložio crkvi za spomen sebi, supruzi Angeli i sinovima, Aleksiju i Maksimu, kako i danas stoji zabeleženo na carskim dverima, koje su izrađene u duborezu sa pozlatom.

Možda vas zanima:

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Možda vas zanima:

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Možda vas zanima:

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Narodne legende o nastanku kućanske crkve

Nekako je očekivano da uz jednu od najmanjih brvnara u Srbiji, koja se nalazi na čistini, ušuškana među borovima, budu vezane i narodne legende.

Jedna od njih veli da je brvnara nastala nakon dogovora kućanskih domaćina, koji su želeli da na jednom mestu sačuvaju sve relikvije koje su imali. Izbor pade na jednu čistinu, gde su izgradili omanju drvenu crkvu bez temelja.

Interesantno je još jedno narodno predanje, koje se vezuje uz ovu neobičnu crkvu. Prema njemu, vile i neke natprirodne sile su za noć prenele brvnaru sa nepoznatog mesta na ono, na kome se nalazi danas. A kako je to bilo imanje nekog turskog age, začuđen celokupnom situacijom, nije dozvolio da ova crkvica bude spaljena. Što nije bio slučaj sa ostalim bogomaljama tokom turske vladavine.

Zanimljivosti o jednoj od najmanjih crkvi-brvnara u Srbiji

S obzirom na to da je crkva izgrađena bez postavljanja temelja, možda i treba prihvatiti pomenute narodne legende.

Da bi se postiglo da oltarska apsida ima polukružni oblik, dovitljivi graditelji su na istočnoj strani brvna sklopili na "lastin rep", a na zapadnoj su koristili stil uklapanja poznat kao "ćert".

Na ovoj crkvici postoji i jedan element, koji se smatra islamskim. Naime, oblik arapskog izlomljenog luka je uočljiv na otvorima iznad carskih dveri.

Od 12. februara 1982. godine je crkva brvnara u Kućanima upisana u registar Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kraljevo, a od 6. aprila iste godine i u centralni registar. Od 7. aprila 1979. godine je okarakterisana kao Spomenik kulture od velikog značaja.

Crkva brvnara u Peti je posvećena prazniku Rođenja Presvete Bogorodice. O njoj se trenutno stara Milan Grbić.

U selu Kućani je čak devetoro članova porodice Popović obavljalo sveštenički poziv. Zahvaljujući mnogima od njih, ali i lokalnom stanovništvu, jedna od najmanjih brvnara u Srbiji se može pohvaliti i sačuvanom darovnicom ili hrisovuljom mitropolita raškog, ali i dokumentima iz perioda turske vladavine i drugim zapisima.

Iako će crkva biti otvorena i za sve putnike-namernike, najsigurnije ju je posetiti za praznik poznat u narodu kao Mala Gospojina, jer su tada vrata ove crkve širom otvorena, kao i na praznik Lazareva subota.

Evo kako doći od Beograda do Kućana:

Bansko

Ručak za dvoje samo 15 evra: Ovo je najjeftinije, a fenomenalno skijalište na samo pet sati vožnje od Beograda - Srbi i ove godine masovno idu u Bansko

Turizam

11:00

22 decembar, 2025

Većina srpskih turista uveliko bira neki planinski raj kako bi uzivali u prazničnim čarolijama, skijaškim veštinama i toplom čaju. Medjutim ono sto ostavlja gorak utisak svakom posetiocu svakako su paprene cene, pre svega na Kopaoniku, koje prazne i najdublje džepove. Zato su mnogi i ove godine spas pronašli u okolnim zemljama, gde su cene povoljnije. Po svemu sudeći, Bugarska je čini se, jedno od omiljenih skijališta kod naših ljudi.

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Komentari(0)

Loading