Jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda sa sobom krije mnoge tajne, ali i zablude.
Postoji čitav niz terminoloških zabluda i grešaka vezanih za Beograd. Često su njihovom stvaranju doprinosili mediji, koji su ponavljanjem netačnih priča iz istorije Srbije, uticali na to da se one vremenom ukorene među Beograđanima.
Među gradskim lokacijama oko kojih je danas najveći broj zabluda u svakodnevnom opticaju, ističe se posebno Kalmegdan. Tu se izdvaja čak pet krupnih grešaka.
Prva zabluda – pogrešno je koristiti termin Kalemegdanska tvrđava, jer je to lingvistički apsurd, s obzirom da sama reč Kalemegdan znači tvrđavsko polje, pa bi u bukvalnom prevodu to bilo “tvrđava tvrđavskog polja“.
Možda vas zanima:
Kula Nebojša na Kalemegdanu: Od srednjovekovne kule do muzeja slobode – svedok istorije, suza i otpora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
ČUDOTVORNA VODA SVETE PETKE: Pravo ČUDO! Došao sam na izvor bolestan, a sutra bio ZDRAV
Na praznik Svete Petke, svake godine je veliki red ispred crkve na Kalemegdanu, posvećene ovoj svetiteljki.
Možda vas zanima:
Kula Nebojša na Kalemegdanu: Od srednjovekovne kule do muzeja slobode – svedok istorije, suza i otpora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
ČUDOTVORNA VODA SVETE PETKE: Pravo ČUDO! Došao sam na izvor bolestan, a sutra bio ZDRAV
Na praznik Svete Petke, svake godine je veliki red ispred crkve na Kalemegdanu, posvećene ovoj svetiteljki.
Možda vas zanima:
Kula Nebojša na Kalemegdanu: Od srednjovekovne kule do muzeja slobode – svedok istorije, suza i otpora
Stražar nad Dunavom koji pamti vekove
ČUDOTVORNA VODA SVETE PETKE: Pravo ČUDO! Došao sam na izvor bolestan, a sutra bio ZDRAV
Na praznik Svete Petke, svake godine je veliki red ispred crkve na Kalemegdanu, posvećene ovoj svetiteljki.
Kalemegdan je naziv parka, a tvrđava nije kalemegdanska, već beogradska.
Druga zabluda – Rimski bunar ne samo da nije rimski, odnosno, antički, nego je izgrađen mnogo kasnije u 18. veku i gradili su ga Austrijanci. Znači nije iz doba Rimskog carstva, već su mu Beograđani dali pridev rimski kako bi ukazali na njegovu mističnost i starost.
Shutterstock
U Ratnom arhivu u Beču postoji dokument koji svedoči da je izgradnja bunara bila okončana 1731. godine i da je u njega tada bio ugrađen mehanizam za izvlačenje vode. Srbi su tvrđavu dobili tek 1867. godine, ali nisu imali podatke otkad je njen bunar.
Izgrađen je da bi u slučaju opsade Gornji grad, kao poslednje uporište bio snabdeven vodom. Kada se kopanjem došlo do 54 metara dubine naišlo se na nepropustljivi sloj, pa je jedino rešenje bilo da se prokopa tunel do savske vode. To se nije uradilo, ali su površinske vode počele da se slivaju u bunar.
Tako je ovaj nesvakidašnji bunar vodu umesto odozdo dobijao odozgo.
Funkcionisao je do početka 20.veka, a onda je potopljen zato što se voda nije vadila. Poslednji put je temeljno očišćen davne 1940 godine.
Treća zabluda – Donjogradska kapija iz 1717. godine isprva je u narodu važila kao Kapija princa Evgenija Savojskog, vojskovođe koji je osvojio Beograd ali nije učestvovao u izgradnji ove kapije. Kasnije je dobila ime Karlova kapija, a Beograđani i danas pretenciozno tvrde da je ime dobila po caru Karlu Velikom.
On jeste bio veliki osvajač, ali s obzirom na vreme u kome je živeo, do tada nepostojeće Srbije (početak 9.veka) nije nikako stigao. Kapiju je mnogo kasnije podigao Karlo VI, habsburški car, a za gradnju ovog monumentalnog zdanja u duhu barokne arhitekture angažovao je znamenitog arhitektu Baltazara Nojmana.
Shutterstock
Četvrta zabluda – smatra se da je Karađorđe posle Prvog srpskog ustanka ušao u Srbiju kroz kapiju ispod današnjeg spomenika Zahvalnosti Francuskoj, po čemu je ona nazvana Karađorđeva kapija. Tu je čak 1913. bio podignut i veliki spomenik Karađorđu, upravo jer se verovalo da je to bila tačka njegovog prodora u tvrđavu.
Iako je izgrađena početkom 19.veka u vreme ustanka je bila zazidana i to sve do 1952. godine. Karađorđe je ušao u tvrđavu sa Carigradskog druma, preko Stambol kapije, pa je samo ime legenda.
Peta zabluda – je napravljena namerno i odnosi se na Turbe Damad Ali paše, koji je poginuo 1716. u bici kod Petrovaradina i sahranjen u Beogradu. Već sledeće godine došli su Austrijanci i srušili grob i džamiju pored. Znatno kasnije, 1784. godine, umro je komandant beogradske vojske Mehmed Izet paša kome je podignuto današnje turbe.
Shutterstock
Zabluda oko ovog groba nije samo deo tradicije jer je turbe obnovio izvesni Ali paša pred tursko napuštanje Beograda, već su joj itekako doprinele i kasnije političke igre.
Naime, u trećoj deceniji 20. veka trebalo je privoleti tadašnju Muslimansku stranku Mehmeda Spaha u koalicionu vladu, pa je kao deo političkog dogovora turbe bilo obnovljeno i posvećeno turskom vojskovođi Damad Ali paši, a taj naziv mu je ostao sve do današnjih dana, piše sajt Kaldrma.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Komentari(0)