REMEK DELO SREDNJOVEKOVNOG NEIMARSTVA Da li ste znali da je manastir Ljubostinja sagrađen na temelju ljubavne priče?
Postoje 3 tumačenja imena manastira, večitog doma kosovskih udovica. Zidao ga je čuveni Rade Borović, poznatiji kao Rade Neimar.
Raskoš ovog istinskog remek dela srednjovekovnog neimarstva, posvećenog Uspenju Presvete Bogorodice, počiva na priči o jednoj od najvećih ljubavnih priča srpske istorije – po predanju, ovaj manastir je izgrađen na mestu gde su se prvi put sreli knez Lazar i kneginja Milica.
vikipedija/knez Lazar Hrebeljanović
Zadužbina velike srpske vlastelinke pleni lepotom kao unikatni primer moravske škole graditeljstva, dok je unutrašnjost hrama maestralno oslikana freskama jeromonaha Makarija, zaslužnog za čuvene portrete kneginje Milice i kneza Lazara.
Možda vas zanima:

Da li znate koji poznati junak je otac Milice Hrebeljanović?
Verovatno niste znali ovaj detalj iz života kneginje Milice.

Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:

Da li znate koji poznati junak je otac Milice Hrebeljanović?
Verovatno niste znali ovaj detalj iz života kneginje Milice.

Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Možda vas zanima:

Da li znate koji poznati junak je otac Milice Hrebeljanović?
Verovatno niste znali ovaj detalj iz života kneginje Milice.

Knez Lazar i krstasti šlem: Istina i mit o simbolu Kosovskog boja
Priča o najprepoznatljivijem ratnom znaku srednjovekovne Srbije
Zidao ga je čuveni Rade Borović, poznatiji kao Rade Neimar.
Ovaj prelepi manastir građen je od 1388. do 1405. godine, a u njemu su sahranjene kneginja Milica (monaško ime Jevgenija), žena kneza Lazara, i monahinja Jefimija (Jefronisija). One su se u Ljubostinji zamonašile nakon Kosovskog boja sa brojnim drugim udovicama srpskih vlastelina izginulih u bojevima na Marici i Kosovu polju.
vikipedija
Čuvane u Ljubostinji (1400—1407), mošti Svete Petke bile su najdragocenija relikvija u zemlji
Ljubostinja je danas ženski manastir, koji čuva i održava oko pedeset monahinja.
Manastir i manastirsku crkvu odlikuje veličanstvena arhitektura moravskog stila. Crkva je trikonhalne osnove razvijenog tipa sa kupolom i pripratom. Zidana je pritesanim kamenom, a fasade su premalterisane i islikane kako bi imitirale zidanje kamenom i opekom. Prelepo zdanje odlikuje i izrezbarena ornamentika.
U priprati, u čijem je pragu Rade Neimar, koji je sagradio to zdanje, uklesao svoje ime, nalaze se portreti kneza Lazara i kneginje Milice, koje je naslikao jeromonah Makarije. Od slikarskih dela sačuvana su još „Veliki praznici“, „Stradanja“, „Čuda“…
U crkvi se nalazi i izuzetno vredan ikonostas, koji je od 1866. do 1870. godine oslikavao akademski slikar Nikola Marković iz Beograda, učenika Steve Todorovića, koga je taj rad i proslavio.
Prema rečima igumana Sevastijana Putnika, Ljubostinja je jedan od najvećih srpskih manastira o kome postoji najmanje pisanih istorijskih podataka. Više zabeleški ima tek od 1780. godine. Najveći deo proze o sudbini manastira od vremena nastanka pa do 21. veka rekonstruisan je na osnovu katastarskih, crkvenih i drugih spisa, piše Vikipedija.
vikipedija/Freska kneginje Milice, autor srpski slikar iz XV veka
Tri tumačenja imena
Postoje tri tumačenja imena koje je poneo manastir.
Po najstarijem predanju, na mestu današnjeg manastira nalazila se nekada mala crkva posvećena Svetom Arhiđakonu Stefanu, oko koje se održavao narodni sabor (vašar) svakog 2. avgusta, na prenos moštiju ovog sveca.
Vratko Nemanjić — Jug Bogdan u narodnoj tradiciji — imao je svoje vinograde na okolnim brdima, pa se jedno od njih i danas zove Bogdanovo (Bogdanjsko) brdo, a selo na njemu — Bogdanje. Jednom je na sabor došao i knez Lazar, i tu sreo Jug–Bogdanovu ćerku, mladu Milicu, plemkinju iz vladarske loze. Tog trenutka se između njih rodila ljubav, koju je Milica negovala posećujući avgustovski sabor svake godine, i darivajući crkvu raznim poklonima.
Želeći da na idilični kraj u kome je upoznala svoga muža sačuva večno sećanje, odlučila je da umesto male crkve podigne velelepni hram, koji će služiti Bogorodici, ali i kao uspomena na njihovu ljubav. Otud kovanica ljubvestan ↔ ljubvostin → ljubostinja — mesto ljubavi, mesto gde stanuje, gde se rodila, gde tinja ljubav, mesto ljubavnog sastanka.
Drugo tumačenje odnosi se na reč ljubo–pustinja, tj. na ljubav prema (pustinjačkom) podvižničkom životu. Rani srednji vek video je u Srbiji procvat grada Županjevca, u blizini današnje Ljubostinje. Županjevac je imao svoj bazar i bio jedan od centara trgovine u Pomoravlju. Van zidina grada, ali u blizini njegovih puteva, u uvalama i skitima Gledićkih planina živeo je u to vreme neobično veliki broj otšelnika (pustinjaka).
Treće tumačenje kaže da je svetinja dobila ime po toponimu — ljupka stena, budući da se nalazi ispod Gledićkih planina i vrha Samar.
Doživi manastir u kom su se monašile žene srpskih vlastelina!
Kako doći do manastira Ljubostinja, pogledajte na sledećoj mapi:

JEZIVA KLISURA I KAMENA REKA: Da li je voda u Đavoljoj Varoši zaista lekovita i kakvu legendu krije "Vaskrsla stena"
Đavolja Varoš u južnoj Srbiji je naš najpoznatiji geološki spomenik, ali malo ko zna za dve bizarne činjenice: da tamo teku dve izuzetno kisele i neobične vode, i da se stene koje zovu "Đavolje kule" neprestano obnavljaju. To je mesto mitskog prokletstva i prirodnog čuda.

TAJNA MESTA BEZ PUTA: Zašto je selo Drvengrad u Mokroj Gori, pre Kusturice, bilo poznato po čudnim proricanjima
Pre nego što je postao turistička ikona i filmski set, Drvengrad u Mokroj Gori bio je samo jedno od mnogih brdskih sela zapadne Srbije. Otkrivamo kako je nastala ideja o kućama "sklopljenim" na brdu i kakvu tajnu proricanja je skrivala Šarganska osmica.

Vladimir na planinskom proplanku "parkirao" vagon i šine i napravio jedinstveni kafić: Ljude jedno oduševljava
Ono što im je predstavljalo najveći problem jeste dopremiti grdosiju od vagona od Valjeva do Tare, ali ne samo njega već i prave pravcate šine

LEKOVITA BANJA DOBIJA SPORTSKI SADRŽAJ Tereni za tenis, košarku i odbojku gradiće se na crkvenoj zemlji
Neobična ali značajna saradnja Eparhije mileševske i opštine Priboj

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja
Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.
Komentari(0)