A KOD RUDNIKA, RUDNIK! Srpsko selo leži na poludragom kamenu: "Ljudi dolaze i pune torbe, neki su se dobro ovajdili"
Neupućeno lokalno stanovništvo nije ni znalo na kakvom bogatstvu leži njihovo selo.
Šumadijsko selo Ramaća čuveno po dobrim i vrednim domaćinima, jedino je u Srbiji gde su ograde, pomoćni objekti, česme i saksije izgrađene od domaćeg poludragog kamena. Sakriveno u gustoj šumi, brdo Glavica, pre tačno pola veka bilo je mesto gde je pronađen i kopan opal i izvožen za Nemačku.
vikipedija/česma krajputaš
„To je bilo 1969. godine, kada je jedan inženjer iz Topole došao u selo sa svojom ekipom istraživača i otkrili da ima rudnik opala. Skupio je tu nekoliko mladića iz sela, kopao se i vadio taj kamen ručno. To je šaren, lep kamen, koji kad se iskopa na suncu brzo izbledi, što se dublje kopalo to je bio lepši i bolji. Sećam se da su to govorili inženjeri i da su pričali da će ovde biti pravi rudnik, ali od toga nije bilo ništa. Seljani nisu imali nikakve vajde od tog, sem eto što je neko taj kamen iskoritio za ogradu ili česmu“, pričaju za RINU meštani sela Ramaća.
Potrajalo je kopanje oko sedam meseci, neupućeno lokalno stanovništvo nije ni znalo na kakvom bogatstvu leži njihovo selo. Mašine su prokopovale puteve, a kamenje odnošeno u dzakovima. Onda je sve utihnulo, da niko nije znao zbog čega, a meštani su se vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. Jer, kako kažu, navikli su bili na njivu i stoku, a ne na poludrago kamenje. Tek poneko je uzeo malo, kako bi ukrasio svoje kuće.
Možda vas zanima:
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Možda vas zanima:
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Možda vas zanima:
KAMENI DŽIN U ŠUMADIЈI: Legenda o planini Rudnik – zašto se čuje tutnjava iz zemlje i tajna skrivenog blaga
Planina Rudnik, najviši vrh Šumadije, vekovima je bio centar rudarstva, ali i misterije. Otkrivamo zašto su stari rudari verovali u "Kamene džinove" i kako je mit o bogatstvu povezan sa legendom da se iz zemlje čuje neobična tutnjava, koja upozorava na opasnost i čuva tajne.
ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
„Mi nismo imali pojma o tome, ali bilo je onih koji su se dobro ovajdili. Sećam se jednog inženjera koji je svaki dan nosio pun rančić kamenja. Kad smo ga pitali što nosi to i koliko vredi, rekao je kao naša cela mesečna plata. I sada ljudi ovde dolaze, njih oko desetak mesečno kako bi uzeli malo ovog kamena, koji je dobar za građevinske radove. Kažu da mu je cena oko pet evra po kilogramu, ali ko će to znati“, dodaju meštani.
Na ovom području, obavljena su i pojedina stručna istraživanja koja su potvrdila da se u brdima Ramaće zajedno mogu pronaći opal, kvarc i kalcedon. Međutim, eksploatacija većih razmera nikad nije zaživela. I dok su neke svetske zemlje na ovakvim nalazištima stekle velike bogatstvo, meštani ovog sela u Šumadiji sa ovim kamanjem posipaju lokalne makadamske dzade. Ako ništa drugo, onda mogu reći da se njihovi traktori voze po jedinstvenim putevima od poludragog kamenja.
Selo Ramaća na mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nalazi se TAJANSTVENA ISPOSNICA, a evo i KO ju je napravio (FOTO)
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
MESTO U SRCU SRBIJE GDE CARUJU SLEPI MIŠEVI: Ova srpska pećina bila je ključna u Prvom srpskom ustanku (FOTO)
"Godinama su u Ribničkoj pećini vršena ozbiljna istraživanja"
DVA MANASTIRA MU OBELEŽILA ŽIVOT U jednom se zamonašio, u drugom izlečio: Patrijarh Pavle je išao putem koji se danas naziva "staza zdravlja"
11. septembra 1914. godine rođen je jedan od najvećih i najomiljenijih srpskih patrijarha, koji je zbog svojih dela još za života bio smatran svecem. Patrijarha Pavla mnogo toga veže za Zapadnu Srbiju i grad Čačak, a maloj srpskoj Svetoj Gori kako još nazivaju u Ovčar Banju je proveo i svoje prve monaške dane.
Komentari(0)