NIKO NIJE MOGAO PROĆI OVDE BEZ DA PLATI Posebno ako ste "SUMNJIVO LICE" i izgledom narušavate ugled prestonice (FOTO/VIDEO)

Teodora Tojagić

14:00

Turizam 0

Nekada davno postojala je granična kontrola Beograda. Proveravali su svaki ulazak i izlazak robe iz grada.

NIKO NIJE MOGAO PROĆI OVDE BEZ DA PLATI Posebno ako ste "SUMNJIVO LICE" i izgledom narušavate ugled prestonice (FOTO/VIDEO)
Shutterstock

To su radili kako bi mogli da naplate porez trgovcima i seljacima koji su svoju robu nosili da prodaju u velikom gradu. Niko nije mogao proći bez te provere i dodatnog troška. I tako je u narodu jedna takva kapija postala poznata kao Trošarina. 

Trošarina se nalazi na raskrsnici ulica Bulevar oslobođenja, Kružni put Voždovački, Vojvode Stepe i Crnotravska. Nekada je bila poseban punkt na kome se naplaćivala taksa za ulaz u grad.

Pored robe, na trošarinama kontrolisali su se i ljudi, jer nije mogao svako da uđe grad. Posebno se obraćala pažnja o osobinama i sumnjivoj prošlosti i onima koji bi svojim ponašanjem i izgledom mogli da naruše bezbednost i ugled prestonice.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

NIKO NIJE MOGAO PROĆI OVDE BEZ DA PLATI Posebno ako ste Printscreen/Trošarina

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Po završetku Prvog svetskog rata, Beograd i drugi gradovi svoje ekonomske i bezbednosne interese štitili su tzv. trošarinama, svojevrsnim carinama postavljenim na ulazima glavnih puteva u grad. Tu su kontrolisani putnici koji ulaze u grad i naplaćivana je taksa na unesenu robu. Najpoznatija trošarina je upravo ova, na najvišem mestu današnjeg Bulevara oslobođenja, gde se kragujevačkim putem ulazilo u grad. I danas naselje na tom mestu ima naziv Trošarina.

Zemun u to vreme nije smatran delom Beograda, pa su na savskom pristaništu svi putnici koji bi parobrodom stigli iz Zemuna bili podvrgavani trošarinskom pregledu.

NIKO NIJE MOGAO PROĆI OVDE BEZ DA PLATI Posebno ako ste Shutterstock
 

Uspomenu na to vreme ostavio nam je Mihovil Logar (1902–1998), naš poznati kompozitor, profesor Muzičke akademije, i muzički pisac, Beograđanin još od međuratnih vremena. U jednom sećanju on piše o svom povratku iz Zemuna, kad je na pristanišnoj trošarini bio prinuđen da plati taksu na pecivo koje je iz Zemuna poneo svojoj kući.

Po rečima pok. profesora inž. Mihaila Hadži-Pešića, do Zemuna se moglo doći i sa dorćolske obale, uz izbegavanje trošarinske kontrole. Prevoz je obavljan Dunavom većim čamcima sa nekoliko vesala. Mladići koji su želeli da uštede novac za vozarinu imali su mogućnost besplatnog prevoza pod uslovom da vredno veslaju, posebno pri savladavanju uzvodnog toka na ušću Save.

Vlasnik je pažljivo motrio na besplatne veslače, a onaj ko je pokušavao da zabušava kažnjavan je udarcem štapa po nadlanici.

Izvor: vikipedija, politika

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

goč

Goč – planina, jezero i manastiri u podnožju

Turizam

12:00

15 septembar, 2025

Na samo desetak kilometara od Vrnjačke Banje počinje planina Goč – skrivena i mirna, sa šumama, izvorima i jednim jezerom koje izgleda kao ogledalo prirode. Nije to planina od spektakularnih visina, već od tihog mira, idealna za one koji žele da pobegnu od gužve i pronađu prirodu kakva se retko viđa.

vrnjačka banja

Legenda o Nadi i Relji: kako je nastao Most ljubavi u Vrnjačkoj Banji

Turizam

11:00

15 septembar, 2025

U osvit Prvog svetskog rata, kada se još rat ni slutio nije, u Vrnjačkoj Banji rodila se ljubav učiteljice Nade i mladog oficira Relje. Bila je to ljubav o kojoj je pričao ceo grad – iskrena, snažna i obasjana obećanjem da će potrajati zauvek. Ali sudbina je imala drugačiji plan.

carska bara

Gde car i ptice vladaju: priča o Carskoj Bari

Turizam

21:00

14 septembar, 2025

Na samo sedamnaest kilometara od Zrenjanina prostire se Carska Bara, najveće močvarno područje u Srbiji. Ovaj specijalni rezervat prirode je istovremeno i ptičji raj, i prirodna laboratorija, i podsećanje da prava čuda nisu uvek na vrhovima planina, već i u tišini vodenih ogledala.

Komentari(0)

Loading