PRELEPA PEĆINA NEDALEKO OD ZLATIBORA Ovaj spomenik prirode godišnje poseti više od 100.000 turista (FOTO)(VIDEO)
Dobro došli u Stopića pećinu!

Stopića pećina je najposećeniji speleološki objekat u Srbiji, koji iz godine u godinu obara rekorde u broju posetilaca. Najviše gostiju je zabeleženo 2020, čak 122.000. Od
- Pećina je nazvana po zaseoku Stopiću gde žive Stopići, Stakići i donedavno Petrovići i nalazi se na privatnim imanjima Stopića - priča za Lepote Srbije Dragomir, koji se, gle čuda, preziva baš - Stopić. Uredbom Vlade RS pećina je stavljena pod zaštitu države kao spomenik prirode, zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja. Za posetioce je otvorena 2009. kada je urađena i prilazna pešačka staza do ulaska u pećinu. Svake godine se uradi nešto novo, pa joj se gosti rado vraćaju.
Možda vas zanima:
OSTAVLJA TURISTE BEZ DAHA Prirodne lepote zlatiborske pećine
Ronioci otkrili čime je prekriveno dno najveće bigrene kade u Stopića pećini

Stopića pećina: Tajne podzemnog sveta na Zlatiboru
Na samo nekoliko kilometara od turističkog centra Zlatibora, Stopića pećina skriva podzemne kade, slapove i tišinu večnosti.
Možda vas zanima:
OSTAVLJA TURISTE BEZ DAHA Prirodne lepote zlatiborske pećine
Ronioci otkrili čime je prekriveno dno najveće bigrene kade u Stopića pećini

Stopića pećina: Tajne podzemnog sveta na Zlatiboru
Na samo nekoliko kilometara od turističkog centra Zlatibora, Stopića pećina skriva podzemne kade, slapove i tišinu večnosti.
Možda vas zanima:
OSTAVLJA TURISTE BEZ DAHA Prirodne lepote zlatiborske pećine
Ronioci otkrili čime je prekriveno dno najveće bigrene kade u Stopića pećini

Stopića pećina: Tajne podzemnog sveta na Zlatiboru
Na samo nekoliko kilometara od turističkog centra Zlatibora, Stopića pećina skriva podzemne kade, slapove i tišinu večnosti.
Možda vas zanima:
OSTAVLJA TURISTE BEZ DAHA Prirodne lepote zlatiborske pećine
Ronioci otkrili čime je prekriveno dno najveće bigrene kade u Stopića pećini

Stopića pećina: Tajne podzemnog sveta na Zlatiboru
Na samo nekoliko kilometara od turističkog centra Zlatibora, Stopića pećina skriva podzemne kade, slapove i tišinu večnosti.
Kroz pećinu protiče i Trnavski potok, a od živog sveta nastanjuju je slepi miševi, pauci i rečni rakovi koji su zbog nedostatka prirodnog svetla vremenom izgubili pigment, pa su specifični po svojoj beloj boji.
Pećina je bogata pećinskim nakitom. Stalaktiti su pećinski ukrasi koji vise s plafona ili zida pećine, a stalagmiti su ukras koji rastu u suprotnom smeru od stalaktita, od poda prema
plafonu.
Od vodiča Stopića, čuli smo i zanimljivu priču o tome kako je pećina poslužila i kao skrovište za žene i decu koji su bežali ispred najezde Turaka. Pitali smo ga da li je istina da je pećina služila i kao utočište hajduka?!
- Ne mogu da potvrdim da je ovde zaista bilo hajduka. Ono što se zna je da je Karađorđe govorio da postoji jedna pećina u selu Rožanstvo u koju treba da se skloni sva nejač - zaključio je vodič.
O bezbednosti posetilaca, turističkim obilascima, čistoći i očuvanju zaštićenog prirodnog dobra brinu se čuvari i vodiči. Lepotom Stopića pećine oduševljeni su i turisti širom sveta. Možete je posetiti tokom cele godine, svakog dana, u okviru radnog vremena pećine.

Devojke bi pre udaje prvo otišle u amam da se okupaju: Evo kako danas izgleda tursko kupatilo u centru Vranja
Tursko kupatilo Amam kulturno-istorijski spomenik grada Vranja nalazi se u Gornjoj Čaršiji, jednom od najstarijih delova grada.

Mesta koja gutaju zvuke: Gde u Srbiji tišina nije prazna, već sveta
Postoje tačke na mapi Srbije gde ni korak ne odjekne, ni vetar se ne čuje – a narod veruje da se tamo “čuje ono što je u tebi”
PROHOR PČINJSKI STARIJI I OD HILANDARA: Pravi i jedini stub i čuvar zakona hrišćanskog i imena srpskoga
Manastir Prepodobnog Prohora Pčinjskog, koji se nalazi 30 kilometara južno od Vranja, danas obeležava 950 godina postojanja i sedam vekova od upokojenja kralja Milutina, koji ga je u 14. veku obnovio.

PORED OVOG SVETOG BORA U MANASTIRU NIKOLJE USLIŠENE SU MNOGE MOLITVE: Štiti ga majka Božija, a evo šta treba da uradite
Verovanje u moć drveća staro je koliko i čovečanstvo. Nekad su se i njima podizali hramovi, a ljudi su se molili za zdravlje i sreću.

Jezera koja nikada ne miruju: Tajne voda koje ne znaju da ćute
U Srbiji postoje jezera koja su stalno u pokretu – narod kaže da nisu obična, već “živa”
Komentari(0)