CRKVINE U RANGU SA DEČANIMA Veoma su dragoceni tesanici od krečnjaka i mermera, od kojih je građena (FOTO/VIDEO)

Jelena Vamović

08:00

Turizam 0

Arheološko nalazište je u selu Banja kod Aranđelovca, na severoistočnim obroncima planine Venčac.

CRKVINE U RANGU SA DEČANIMA Veoma su dragoceni tesanici od krečnjaka i mermera, od kojih je građena (FOTO/VIDEO)
Printscreen/Youtube/Glas Srbije/Prva TV - Na lokalitetu Dvorine

Dvorine, poznate i kao Madžarsko groblje je arheološki lokalitet u Srbiji, na kome su otkriveni ostaci raskošne srednjovekovne crkve iz 14. veka, za koju se predpostavlja da je zadužbina poslednjeg srpskog despota Pavla Bakića.

CRKVINE U RANGU SA DEČANIMA Veoma su dragoceni tesanici od krečnjaka i mermera, od kojih je građena (FOTO/VIDEO) Printscreen/Youtube/Glas Srbije/Prva TV - Na lokalitetu Dvorine
 

Arheološko nalazište je u selu Banja kod Aranđelovca, na severoistočnim obroncima planine Venčac.

Na osnovu otkrivenih fragmenata stručnjaci pretpostavljaju da se radi o vlastelinskoj zadužbini, iz doba despotovine Pavla Bakića koja je građena u srpsko - vizantijskom stilu, polovinom XIV veka.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Crkva je imala troapsidalni oblik, sa centralnom petougaonom apsidom, dok su đakonikon i proskomidija najverovatnije trostrani, ali se zbog veoma lošeg stanja u kome se nalaze to ne može tačno utvrditi. Širina objekta je bila 14 metara, a dužina preko 22 metra.

Na osnovu velikog broja fragmenata fresaka, boja i načinu izrade koji su nađeni na lokalitetu utvrđeno je da je živopis bio izuzetnog kvaliteta i da su ga izradili vrhunski majstori i da je u rangu sa onima u Dečanima i Svetim arhangelima kod Prizrena.

CRKVINE U RANGU SA DEČANIMA Veoma su dragoceni tesanici od krečnjaka i mermera, od kojih je građena (FOTO/VIDEO) Printscreen/Youtube/Glas Srbije/Prva TV - Na lokalitetu Dvorine
 

Ova građevina upisanog krsta srpsko - vizantijskog stila je jedina takva koja postoji severno od Kosova i Metohije. Objekat je sistematski uništen, verovatno od strane Turaka jer su tesanici od krečnjaka i mermera, od kojih je građena bili veoma dragoceni.

Prema narodnom predanju, koje je 1871. zapisao general Jovan Mišković "pored Dvorina se nalazila crkva". On navodi da je u 19. veku narod ovaj lokalitet nazivao Crkvine, dok je danas ustaljen naziv Dvorine.

Na lokalitetu su pronađeni ostaci velike crkve, nekropole i zidanog objekta sa prizemnim i spratnim delom. Čitav kompleks predstavlja arheološko nalazište od velikog značaja.

Dvorine na mapi:

 

 

 

Izvor: vikipedija

Bansko

Ručak za dvoje samo 15 evra: Ovo je najjeftinije, a fenomenalno skijalište na samo pet sati vožnje od Beograda - Srbi i ove godine masovno idu u Bansko

Turizam

11:00

22 decembar, 2025

Većina srpskih turista uveliko bira neki planinski raj kako bi uzivali u prazničnim čarolijama, skijaškim veštinama i toplom čaju. Medjutim ono sto ostavlja gorak utisak svakom posetiocu svakako su paprene cene, pre svega na Kopaoniku, koje prazne i najdublje džepove. Zato su mnogi i ove godine spas pronašli u okolnim zemljama, gde su cene povoljnije. Po svemu sudeći, Bugarska je čini se, jedno od omiljenih skijališta kod naših ljudi.

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading