REPLIKA TRADICIONALNE SVINJARSKE KOLIBE U mračnoj, kružnoj kolebi lovci prave roštilj od mesa mangulice, što je neverovatna atrakcija za turiste iz grada (FOTO/VIDEO)

Jelena Vamović

14:00

Turizam 0

Donji Tovarnik, prelepo uređeno dvorište Lovačkog doma od blata i pruća u kom se nalazi replika tradicionalne svinjarske kolibe ili kolebe, kako se kaže u Donjem Sremu.

REPLIKA TRADICIONALNE SVINJARSKE KOLIBE U mračnoj, kružnoj kolebi lovci prave roštilj od mesa mangulice, što je neverovatna atrakcija za turiste iz grada (FOTO/VIDEO)
Printscreen/Youtube/BalkantripTV/Bojtar

U Donjem Tovarniku, u lepo uređenom dvorištu Lovačkog doma, nalazi se replika tradicionalne svinjarske kolibe ili kolebe, kako se arhaično kaže u Donjem (svinjskom) Sremu. Ova koleba je u potpunsoti napravljena od prirodnih materijala tj. od blata i pruća i pokrivena je trskom. Ona je jasan pokazatelj nekadašnjeg načina života stočara iz Donjeg Srema. U njoj turisti mogu da se ogreju kraj otvorenog ognjišta, ali i da učestvuju u pripremanju svinjarskih specijaliteta.

 

 

U prošlosti su stanovnici Donjeg Srema u većoj meri gajili svinje. Ona domaćinstva koja su imala puno svinja, a nedovoljno muških članova, uzimala bi svinjara, koji bi im čuvao svinje. Svinjar bi, obično, čuvao svinje u šumi od Đurđevdana do Đurđevdana i sve to vreme on bi provodio u šumi sa svinjama. Kako bi se zaštitio od nepogoda i kako bi imao gde da noćiva on bi sebi podizao kolibu.

 

 

Kolibe su pravljene od drveta, kolja i pruća, malterisane su blatom i plevom. Bile su kružnog oblika, pokrivene slamom ili trskom, a na krovnoj konstrukciji (o slemenu) na drvenoj kuki (kotlenjači) visio je kotao ili gvozdenjak za spemanje hrane.

REPLIKA TRADICIONALNE SVINJARSKE KOLIBE U mračnoj, kružnoj kolebi lovci prave roštilj od mesa mangulice, što je neverovatna atrakcija za turiste iz grada (FOTO/VIDEO) Printscreen/Youtube/BalkantripTV/mangulica
 

Koliba je imala samo jednu prostoriju sa otvorenim ognjištem i ona je služila i kao kuhinja, dnevna soba, spavaonica, ali i kao magacin za hranu za stoku (u hladnim zimskim mesecima kada hrane nije bilo u šumi). 

Najčešća hrana koju su konzumirali čuvari svinja bila je takozvana „svinjarska tarana“ – reč je o testenini dinstanoj na masti. Testo se pravilo od brašna i jaja i na trenici se sitnilo. Osuši se i stavi u platnene kese i nosi se u šumu. Kuvali su je na masti, na ognjištu. Isprži se slanine i luka, tarane, kobasice i to su jeli za doručak. Osim tarane, jeli su još i kačamak, paprikaš od pečurki, ribu, te jela od divljači. 

REPLIKA TRADICIONALNE SVINJARSKE KOLIBE U mračnoj, kružnoj kolebi lovci prave roštilj od mesa mangulice, što je neverovatna atrakcija za turiste iz grada (FOTO/VIDEO) Printscreen/Youtube/BalkantripTV/Bojtar
 

U Donjem Tovarniku krajem meseca maja se održava manifestacija „Svinjarsko povečerje“. Glavni cilj ove manifestacije je da se sačuva od zaborava način života sremskih svinjara.

Donji Tovarnik na mapi:

 

 

Izvor: vojvodina.travel, vikipedija, BalkanttripTV

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading