RUSKA ILI ŽUTA CRKVA Spomenik jedne životne priče koja je pretočena u svetski književni klasik "Ana Karenjina"
Meštani je zovu Žuta crkva a ona ima ime Pokrov presvete bogorodice, spomen je pogibiji pukovnika Nikolaja Rajevskog, koji je poslužio Tolstoju za stvaranje lika Vronskog u „Ani Karenjinoj”.
Interesantno je i to da se dve crkve na ovom području zovu isto, sa tom razlikom što je jedna u Đunisu i predstavlja metoh crkvi Sveti Roman a druga je ova u Gornjem Adrovcu kod Aleksinca.
„Žuta crkva“ nalazi se u blizini skoro napuštenog sela Gornji Adrovac, koji je sedam kilometara udaljen od glavne saobraćajnice. Turistički vodiči kažu da nije uvek moguće stći do same crkve jer kada je sneg teško se prolazi putem kroz ovaj deo Pomoravlja.
Prilaz samoj crkvi koju u narodu još zovu Ruska crkva, Crkva Rajevskog ili čak Crkva Vronskog pokriva red lipa. Veruje se da ako se zagrli prva lipa odmah sa leve strane od ulaza u crkvu to će doneti sreću onom ko je grli.
Možda vas zanima:
MESTO U SRBIJI KRIJE TAJNU ANE KARENJINE Majka grofa Vronskog podigla je crkvu na mestu gde je on poginuo, dok je Srbiji poklonio najvrednije!
Sam Tolstoj je, iako nije bio srećan zbog toga što je mnogo ruskih mladića odlazio da se bori u “tuđim ratovima”, bio vrlo ponosan na njihov duh i slobodoljublje. Srbija svakako jeste, zbog toga brižno čuva jedno takvo hrabro srce – srce koje joj je darovao “grof Vronski”.
TOPLIJE VREME ZNAČI - PRAVAC NA SRPSKA JEZERA Vikend destinacije koje su idealne za "punjenje baterija" i beg od buke i galame (FOTO)
Za sve koji razmišljaju da iskoriste predstojeće tople dane i pobegnu u prirodu za vikend, pripremili smo listu najlepših jezerskih odmarališta.
Možda vas zanima:
MESTO U SRBIJI KRIJE TAJNU ANE KARENJINE Majka grofa Vronskog podigla je crkvu na mestu gde je on poginuo, dok je Srbiji poklonio najvrednije!
Sam Tolstoj je, iako nije bio srećan zbog toga što je mnogo ruskih mladića odlazio da se bori u “tuđim ratovima”, bio vrlo ponosan na njihov duh i slobodoljublje. Srbija svakako jeste, zbog toga brižno čuva jedno takvo hrabro srce – srce koje joj je darovao “grof Vronski”.
TOPLIJE VREME ZNAČI - PRAVAC NA SRPSKA JEZERA Vikend destinacije koje su idealne za "punjenje baterija" i beg od buke i galame (FOTO)
Za sve koji razmišljaju da iskoriste predstojeće tople dane i pobegnu u prirodu za vikend, pripremili smo listu najlepših jezerskih odmarališta.
Možda vas zanima:
MESTO U SRBIJI KRIJE TAJNU ANE KARENJINE Majka grofa Vronskog podigla je crkvu na mestu gde je on poginuo, dok je Srbiji poklonio najvrednije!
Sam Tolstoj je, iako nije bio srećan zbog toga što je mnogo ruskih mladića odlazio da se bori u “tuđim ratovima”, bio vrlo ponosan na njihov duh i slobodoljublje. Srbija svakako jeste, zbog toga brižno čuva jedno takvo hrabro srce – srce koje joj je darovao “grof Vronski”.
TOPLIJE VREME ZNAČI - PRAVAC NA SRPSKA JEZERA Vikend destinacije koje su idealne za "punjenje baterija" i beg od buke i galame (FOTO)
Za sve koji razmišljaju da iskoriste predstojeće tople dane i pobegnu u prirodu za vikend, pripremili smo listu najlepših jezerskih odmarališta.
Crkva Pokrov presvete bogrodice jeste podignuta u znak sećanja na ruske dobrovoljce koji su dali život za slobodu Srbije, na mestu gde je mladi tridesetsedmogodišnji Nikolaj Nikolajevič Rajevski, u činu konjičkog pukovnika srpske armije, vodio svoju odsudnu bitku.
Život ovog odvažnog, slobodoljubivog, obrazovanog oficira poslužio je Tolstoju kao inspiracija za lik grofa Alekseja Vronskog. Na kraju knjige, Tolstoj je sa dobrovoljcima uvoz za Srbiju „ukrcao” i Vronskog rečima: „I to ne sam, nego ceo eskadron vodi o svom trošku! A ko je objavio rat Turcima? Niko nije objavio rat, nego ljudi saosećaju sa patnjama bližnjih, i žele da im pomognu”. Roman „Ana Karenjina” Lava Tolstoja je, kažu, posle Svetog pisma najprevođenije delo na svetu.
Nikolaj Rajevski Treći je završio Fizičko-matematički fakultet na Moskovskom univerzitetu. Pripadao je rodu slavnom ne potitulama već po delima. Njegov deda bio je general i heroj Otadžbinskog rata 1812. godine. Podvig generala Rajevskog i sinova za vreme Borodinske bitke Lav Tolstoj je ovekovečio u romanu „Rat i mir”. Otac Nikolaj, general-potpukovnik, takođe se borio protiv Turaka. Osnivač je grada Novorosijsk, kome je Puškin posvetio poemu „Kavkaski zarobljenik”. Baka je bila unuka velikog naučnika M. V. Lomonosova.
Prvi put je boravio u Srbiji još 1867. godine, kada mu je bilo samo 25 godina, drugi put se iz Odese uputio u Srbiju 21. jula 1876. godine. Poginuo je mesec dana kasnije, 20. avgusta 1876. godine u 16 časova kod sela Gornji Adrovac. Bio je petak, 13. dan njegovog boravka na aleksinačkom ratištu, zapisao je dr Vladan Đorđević, načelnik saniteta, koji je vodio dnevnik o dešavanjima na frontu. Šta se u međuvremenu dogodilo, zabeležio je u knjizi „Vronski, čast iljubav” nekadašnji novinar „Politikine” kuće Budimir Potočan.
Njegovi saborci su Rajevskog prvo sahranili nedaleko od bojnog polja, u manastiru Sveti Roman kod Đunisa a legenda kaže da je upravo ovde zauvek ostalo srce pukovnika. Ovde je počivao samo nekoliko dana, a onda je njegova majka Ana Mihajlovna preuzela posmrtne ostatke, koji su iz Beograda ispraćeni za Rusiju uznajveće vojne počasti. Ispraćaju je prisustvovao i sam knez Milan Obrenović.
Pukovnik Nikolaj Nikolajevič Rajevski je sahranjen pored svojih predaka u selu Razumovska, u Kijevskoj oblasti u Ukrajini. Odatle su skoro tri decenije kasnije u Gornji Adrovac stigle sadnice danas stoletnih lipa, koje su posađene duž staze koja vodi od puta do crkve podignute 1903. godine.
Plac za izgradnju crkve od seljaka je otkupila kraljica Natalija Obrenović, a brigu oko izgradnje preuzeo je niški vladika Nikanor Ružičić. Ktitor crkve, grofica Marija Rajevska, žena mlađeg brata Mihaila, nesebično je ponudila trostruko više dukata nego što jebilo potrebno za podizanje hrama. Višak novca vladika je vratio grofici.
U blizini hrama podignuta je i škola, kao poklon stanovnicima Gornjeg Adrovca od porodice Rajevski. Prema zamisli crkva i škola simbolizuju mladost i večni život. Ovaj spomen-hram je od 1973. godine pod zaštitom države. Crkva je pre desetak gdina obnovljena i ponovo osveštana. Svetu arhijerejsku liturgiju služio srpski patrijarh Pavle:„Mi smo zahvalni Rusiji koja je odgajila heroja, koji je poginuo za našu slobodu, slobodu svoje braće po veri i krvi”.
Izvor: srbija vesti
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
Komentari(0)