ZANIMLJIVA ZGRADA U CENTRU KRAGUJEVCA Jedini preostali deo Miloševog dvorskog kompleksa

Miloš Milić

19:30

Turizam 0

Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja, rešenjem Zavoda za naučno proučavanje spomenika kulture.

ZANIMLJIVA ZGRADA U CENTRU KRAGUJEVCA Jedini preostali deo Miloševog dvorskog kompleksa
Printscreen

Konak su gradili najbolji majstori tog vremena, Janja Mihailović, Todor Petrović, majstor Veselin. Rađen je u balkansko-orijentalnom duhu, u vreme kada je Srbija još uvek bila pod turskom vlašću i tek sticala autonomiju. Sam konak je sagrađen na kosom terenu, tako da se čini kao da ima nekakav polusprat. Deo prizemlja je ojačan posebnom konstrukcijom od kamena.

U njegovoj neposrednoj blizini se nalazio konak kneza Miloša (uništen 1941. godine) i Šareni konak, konak kneginje Ljubice (izgoreo u požaru 1884. godine). Sagrađen je u periodu od 1818. do 1822. godine za dvorsko osoblje na čijem čelu je bio domostroitelj Kneževog dvora Sima Milosavljević Paštrmac, rodom iz Paštrme, zaseoka u Ramaći. Miloš ga je zvao Amidža (tur. stric), pa je tako konak dobio naziv. Paštrmčeva porodična kuća i danas postoji, u ul. Svetozara Markovića 3.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

pančićeva omorika

Ovo retko drvo jedan je od razloga zašto je Tara proglašena za Nacionalni park: Čuvena Pančićeva omorika u opasnosti od nestajanja

Turizam

10:00

13 oktobar, 2025

Ponos i jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, ali i čitave Srbije svakako je retka i posebna vrsta četinara – Pančićeva omorika. Pronađena je 1875. godine u selu Zaovine, što je danas teritorija Nacionalnog parka Tara, a ove godine, obeležen je i veliki jubilej – 150 godina od njenog otkrića. Ova omorika je autohtona vrsta za srednji tok reke Drine. U Srbiji je imamo na području Nacionalnog parka Tara i kod Prijepolja, na jednom lokalitetu u kanjonu reke Mileševke. Veliki broj nalazišta postoji i u istočnoj Bosni.

Komentari(0)

Loading