PRIRODNI KAMENI MOST Ostaci pećine kroz koju je nekada proticala reka, danas predstavlja pravu atrakciju za sve ljubitelje prirode
Prerast Samar je prirodni kameni most lučnog oblika, koji se nalazi u jugoistočnom delu Homolja.

Smešten je na teritoriji opštine Žagubica, a od istoimenog naselja je udaljena oko dvadesetak kilometara u pravcu prema Boru. Nekada davno, u klisurastoj dolini rečice Perast, nalazio se veliki pećinski sistem, od kojeg su danas ostali tek tragovi. Jedan od njih, kao lučno izvijeni prirodni kameni most, zaštićen je kao spomenik prirode.
Smatra se da je prerast Samar nastala na aktivnom rasedu, na mestu poniranja rečice Prerast. Na aktivnost ovog raseda ukazuje nagla promena pada rečnog korita rečice. Samar je poligentskog porekla. Ona predstavlja ostatak pećine u dolini rečice Prerast, kroz koju je nekada ona proticala. Danas rečica protiče ispod prerasti.
Možda vas zanima:

NAJVEĆI JEDNOLUČNI MOST NA BALKANU Za gradnju utrošeno 30.000 jaja (VIDEO)
Kameni most u Ivanjici, podignut je početkom 20. veka.

TAJNE MANASTIRA NA MLAVI Čudotvorne mošti Svetog Grigorija leče neplodnost i bolesne
Manastir Gornjak se nalazi u dolini reke Mlave, između Petrovca na Mlavi i Žagubice, 65 km jugoistočno od Požarevca, odnosno na 18 km od Petrovca ka Žagubici.
Možda vas zanima:

NAJVEĆI JEDNOLUČNI MOST NA BALKANU Za gradnju utrošeno 30.000 jaja (VIDEO)
Kameni most u Ivanjici, podignut je početkom 20. veka.

TAJNE MANASTIRA NA MLAVI Čudotvorne mošti Svetog Grigorija leče neplodnost i bolesne
Manastir Gornjak se nalazi u dolini reke Mlave, između Petrovca na Mlavi i Žagubice, 65 km jugoistočno od Požarevca, odnosno na 18 km od Petrovca ka Žagubici.
Možda vas zanima:

NAJVEĆI JEDNOLUČNI MOST NA BALKANU Za gradnju utrošeno 30.000 jaja (VIDEO)
Kameni most u Ivanjici, podignut je početkom 20. veka.

TAJNE MANASTIRA NA MLAVI Čudotvorne mošti Svetog Grigorija leče neplodnost i bolesne
Manastir Gornjak se nalazi u dolini reke Mlave, između Petrovca na Mlavi i Žagubice, 65 km jugoistočno od Požarevca, odnosno na 18 km od Petrovca ka Žagubici.
Dužina prerasti je 10 metara, širina 14, a visina 15 metara. Njen svog leži na 2 stuba, debljine 18 i 20 metara. Do prerasti se dolazi makademskim putem, koji se odvaja od regionalnog puta Žagubica – Bor.
Prerast Samar je pod zaštitom države i SO Žagubica, kao geomorfološki spomenik prirode treće kategorije.
Prerast Samar nije poznata široj javnosti i gde god da krenete sa istraživanjem, primetićete da postoji veoma malo podataka i malo ljudi koji su je posetili. O svemu ovome dovoljno govori da podatke o prerasti nismo pronašli ni na portalu Turističke organizacije Žagubice na čijoj se teritoriji nalazi. Do prerasti nije u potpunosti lako doći, jer ne postoji uređen put, tako da i ako se odlučite da je obiđete, morate biti pažljivi. Posetioci koji su obišli ovo mesto, rekli su nam da se trud definitivno isplati, jer je prizor koji ćete videti zapanjujuć.
Shutterstock
Put je u potpunosti dobro obeležen i nećete imati problema sa nalaženjem ovog mesta.
Prerast Samar na mapi:

Prirodni kameni most Zlatibora: Prerast u Dobroselici – čudo koje nadvisuje vreme
U srcu Zlatibora, podno južnog pojasa Ravnog Tornika, priroda je izrezbarila kameni most od 48 metara koji ostavlja bez daha – čudesni zaobljeni luk od stene i svetlost koja teče kroz njega.

Vrelo Mlave – izvor ledene lepote i starih predanja
U podnožju Homoljskih planina, gde se voda rađa iz kamena, nalazi se jedno od najlepših izvorišta u Srbiji, obavijeno mistikom i prirodnom lepotom.

Manastir Šišatovac – jedini fruškogorski manastir nazvan po šišarki
Od neobičnog imena do mesta susreta velikana srpske kulture – priča o svetinji koja krije istorijske i duhovne dragocenosti.

Mala Sveta Gora na Kosmaju! Oaza duhovnosti nadomak Beograda, ovde se kriju važni srednjovekovni manastiri
Na šumadijskoj planini, oko 50 kilometara od Beograda, nalaze se manastiri nastali za vreme kralja Dragutina i despota Stefana

Planinarska staza do vrha Midžor: Pogled sa krova Srbije
Uspon na najvišu tačku Stare planine i jedan od najlepših vidikovaca Balkana
Komentari(0)