KRUPANJ PODSTIČE MLADE DA SE VRATE DEDOVINI Nijedna kuća ne sme da bude prazna, to je vizija opštine
Mesto sve privlačnije turistima

.Oni žele da mlade podstaknu da dođu na svoju dedovinu, obnove domaćinstva, udahnu im novi život i tako obezbede dodatni izvor prihoda. To će podstaći seoski turizam, koji u ovom kraju ima perspektivu.

Možda vas zanima:

GDE NA ODMOR SA VAUČERIMA? Ovo su manje popularne destinacije u Srbiji: Nema gužve, a uživanje je zagarantovano (FOTO)
Ako se odlučite za manje popularne destinacije, ovo su prave opcije.

MISTERIOZNA PLANINA ZANIMLJIVOG NAZIVA "Srpski Stounhendž" ostavlja bez daha, a tek da čujete neobične priče o njemu (FOTO)
Prostire se na teritorijama nekoliko opština – Paraćin, Varvarin, Rekovac, Ćuprija i Jagodina. Visoka tek 776 m, spada u rodopske planine. Vrh Juhora zove se Veliki Vetren. U njegovom podnožju nalazi se selo Izbenica.
To nije samo bavljenje seoskim turizmom, već i čuvanje tradicije, narodnog neimarstva i načina života pre više od jednog veka. Takva je i svaka kućica u kompleksu Konaka Dobri potok. Izgrađene od drveta, jedna nalik drugoj. Sve su iste, samo su im imena različita, a to su sela raštrkana u Rađevini.
Priroda i prirodni materijali, kreirani maštom porodice Vasiljević, ovde dovode turiste iz cele Srbije. A oni, putnici koje je život iz Rađevine vodio u Beograd i Novi Sad, vratili su se na mesto odakle su krenuli i počeli da stvaraju svoj mali raj.

I stvorili su sve u netaknutoj prirodi gde duvaju najlepši vetrovi Rađevine. I čak mapirali mesta iz okoline da gosti mogu da obiđu sve lepote ovog kraja.
-Mi smo napravili kartu Rađevine tako da turisti mogu da vide šta se sve nalazi u okolini, i tokom boravka ovde, u slobodno vreme posete. A u našem kraju zaista ima mnogo toga da se vidi – kaže Jovana.
Kamen, drvo, biber crep, ćilimi, prostirke tkane i vežene samo su deo etno-ambijenta. Baš u njih utkana je istorija, tradicija i kultura ovog kraja.

U Krupanj su dolazili sportisti iz cele bivše Jugoslavije. Još tada su znali da je to njihova šansa. Danas je 400 ležajeva malo, a procene su da bi ih trebalo i do četiri puta više. To će postići, kako kažu, ulaganjem u seoski turizam.
-Mi već sada radimo na izradi pravilnika o subvencionisanju smeštajnih kapaciteta. Svi zainteresovani koji budu želeli da se bave seoskim turizmom, imaće priliku da dobiju sto hiljada dinara po ležaju, i za taj plan Opština će za naredni period obezbediti dvadeset miliona dinara za sve one koji imaju nameru da otvore svoje smeštaje, bungalove, a kolika je zainteresovanost ljudi da se bave seoskim turizmom, vidimo poslednjih godina, gde se ljudi vraćaju iz gradova, obnavljaju kuće predaka i preuređuju ih u turističke komplekse – kaže Mladen Stefanović, direktor Turističke organizacije Krupanj.

Biće ih i više, jer ih na to podstiče opština koja subvencioniše turizam.
-Sve je veće interesovanje za kategorizaciju. U prilog toj činjenici ide podatak da je Opština Krupanj pre četiri godine imala samo jedan registrovan ležaj u kategoriji seoski turizam, prošle godine tri, a ove godine taj broj je oko 20 i ima još toliko u proceduri. Trenutno pripremamo i aplikaciju Najveća pijaca na svetu, i to će omogućiti meštanima da prodaju svoje proizvode kao što su rakija, džem, pekmez, slatko, salate i slično – kaže Mladen Stefanović.
Tako će i Vasiljevići proširiti kapacitete sa 20 kreveta na 60, jer gosti vole da dođu i prespavaju u ušuškanom selu prelepe Rađevine, a ovde mogu da izaberu i u kom žele da budu.

Tamo gde je lepa Bojana okončala život je „Devojački grob“: Suva planina krije i druge zanimljive lokacije
Koliko god naziv zvučao tužno, za „Devojački grob“, koji se nalazi na Suvoj planini, udaljenoj oko 20 kilometara od Niša, vezuju se i dve, vrlo zanimljive legende.

Kljove mamuta iz Save čuvaju se u ovom srpskom selu: Saša od svog domaćinstva u Zlakusi napravio jedinstven muzej i mali raj, obilaze ga naši đaci ali i Indonežani i Japanci
Ljubav prema selu, otadžbini i istoriji porodica Drndarević iz živopisnog sela Zlakusa kod Užica je spojila u jedno. Na taj način u jedno su spojili i ljubav i posao, jer se u njihovom etno-domaćinstvu u ovom selu nalazi prava riznica kulturno-istorijskog blaga. U nadaleko čuvenoj Terzića avliji u muzeju smestila se bogata zbirka eksponata počevši od Rimskog cartsva, preko vremena turske vladavine pa kneževine i kraljevine Srbije, sve do poslednje Jugoslavije.

Ova najčistija reka se nalazi na dva sata od Beograda: Čudo od prirode, pravi raj na zemlji (FOTO)
Ono što reku Gradac dodatno čini posebnim jeste spoj duhovnosti i prirode

MISTERIOZNA FRESKA U MANASTIRU VISOKI DEČANI! Krije veliku tajnu - da li se na njoj nalazi srpska princeza? FOTO
Misteriozna freska u manastiru Visoki Dečani godinama zadaje muke istoričarima.

KAKO SU DOBILI IMENA? Misterija naziva gradova u Srbiji
Često su gradovi u Srbiji dobijali imena po svecu, karakteristikama mesta ili čak zemljoposedniku.
Komentari(0)