U Srbiji postoji planinski vrh koji izaziva strah i kod najiskusnijih planinara. Strme litice, nepredvidivi vremenski uslovi i divlja priroda čine ga jednim od najnepristupačnijih mesta u zemlji. Malo je onih koji su se usudili da ga osvoje, a još manje onih koji su se vratili sa pričom o uspehu.

Iako Srbija nije poznata po ekstremno visokim planinama, jedan vrh ostaje misterija i za najiskusnije planinare. Nalazi se u jugozapadnom delu zemlje, skriven među stenama i šumama, i poznat je po tome što su ga mnogi pokušali osvojiti – ali malo ko je uspeo. Priče kažu da su vremenske prilike nepredvidive, staze nestaju u divljini, a oni koji krenu bez prave pripreme brzo se vraćaju ili jednostavno odustaju. Koja je to planina i zašto je njen vrh ostao neosvojen za većinu avanturista?
Gde se nalazi ovaj tajanstveni vrh?
Planina se nalazi u jugozapadnoj Srbiji, između Peštera i Zlatara. Iako ne spada u najviše planine Balkana, ono što je čini posebnom jeste njen nepristupačan teren.
Staze koje vode do vrha su gotovo nepostojeće – guste šume, visoke litice i nepredvidiva klima otežavaju uspon. Neki planinari su pokušali da se popnu na vrh, ali mnogi su odustali zbog naglih vremenskih promena ili jednostavno zato što su izgubili put.
Zašto je osvajanje ovog vrha toliko teško?
Iako vrh nije najviši u Srbiji, ono što ga čini zastrašujućim jeste kombinacija nekoliko faktora:
Nepristupačnost terena – put do vrha vodi kroz guste šume, oštre litice i klizave stene, što čini kretanje izuzetno opasnim.
Nagla promena vremena – čak i u letnjim mesecima, oluje se mogu pojaviti iznenada, a vetrovi su toliko jaki da su neki planinari morali da odustanu jer nisu mogli da održe ravnotežu.
Nedostatak obeleženih staza – za razliku od Kopaonika, Stare planine ili Tare, ovde ne postoje markirane rute, a oni koji krenu na uspon moraju da se oslanjaju na sopstvene navigacione veštine.
Legenda o vrhu koji „ne dozvoljava“ ljudima da ga osvoje
Meštani ovog kraja pričaju da je planina vekovima bila sveto mesto i da njeno osvajanje donosi nesreću onima koji pokušaju. Prema predanju, stari ratnici su dolazili ovde da pronađu duhovni mir, ali su govorili da planina „ne pušta svakoga da prođe“.
Neki veruju da su zbog toga oni koji pokušaju da osvoje vrh često primorani da se vrate – ili zbog lošeg vremena, ili zbog toga što jednostavno ne mogu da pronađu pravi put.
Ko je pokušao da osvoji vrh?
Iako ne postoji zvanična statistika, poznato je da su samo retki iskusni planinari uspeli da dođu do vrha. Lokalni vodiči kažu da je potrebno mnogo znanja, odlična fizička spremnost i dobra oprema kako bi se prešao čitav put do vrha.
„Probao sam da se popnem dva puta, ali svaki put sam morao da odustanem jer su uslovi postali previše opasni. Stene su klizave, magla se spušta iznenada i u jednom trenutku ne znaš da li ideš gore ili se samo vrtiš u krug“, kaže jedan planinar koji je pokušao osvajanje.
Da li će neko uspeti da osvoji ovaj vrh?
Iako su neki uspeli da stignu do vrha, on i dalje ostaje jedan od najmanje posećenih u Srbiji. Oni koji vole izazove i žele da testiraju svoje granice možda će pokušati da ga osvoje, ali jedno je sigurno – ovo nije mesto za neiskusne avanturiste.
Ako se jednog dana neko ipak popne na vrh i uspe da podeli priču o svom uspehu, možda će misterija ove planine konačno biti rešena. Do tada, ona ostaje jedno od poslednjih neosvojenih mesta Srbije, čuvajući svoje tajne među stenama i oblacima.

Rtanj u čaši – rakija sa mirisom planinskog čaja
U podnožju misteriozne planine Rtanj, poznate po legendama, piramidalnom obliku i lekovitom bilju, rađa se jedno posebno piće – rtanjska rakija. Ona u sebi spaja snagu voća i mirise rtanjskog čaja, stvarajući aromu koja podseća na letnje jutro na planini.

Gde se surova klima pretvara u lepotu – Pešterska visoravan
Na jugozapadu Srbije, tamo gde se planinski vrhovi nadvijaju nad prostranim poljima, prostire se Pešterska visoravan – najveća visoravan na Balkanu i jedno od najzanimljivijih prirodnih područja naše zemlje. Na nadmorskoj visini od oko 1.200 metara, ova oblast krije spoj divlje prirode, surove klime i bogate tradicije.

Vlasinsko jezero-Plava oaza između Čemernika, Vardenika i Gramade
Na visini od 1.213 metara, okruženo vrhovima Čemernika, Vardenika i Gramade, ovo jezero krije retku prirodnu pojavu i priču o ljudskom poduhvatu.

Ova zaboravljena banja je pravo blago! Cene smeštaja od 2.000 dinara: Lekovita voda "diže na noge"
Banja nije urbanizovana i nudi jednostavnu infrastrukturu sa improvizovanim bazenima i prostorima za presvlačenje. Posetioci su oduševljeni prirodnom lepotom i lekovitim efektima vode, što motiviše stalno vraćanje.

Iza litica Zlota: Lazarev kanjon – divlja lepota i mitska kapija Istočne Srbije
Najdublji i najduži kanjon istočne Srbije, mesto dugih šetnji, pećina koje čekaju otkrivanje i priča o prirodi gde vreme staje.Isečen u srcu Kučajskih planina, Lazarev kanjon čuva i prirodne čudesne oblike i priče koje se prepliću između istorije i legende.
Komentari(0)