Netaknuta priroda i bistra voda – mesto koje još uvek nije turistički otkriveno.
Srbija je puna skrivenih prirodnih dragulja, a jedan od njih je Krupajsko vrelo, izvor netaknute lepote koji se nalazi nadomak Knjaževca. Ovo mesto, okruženo gustom šumom i stenovitim obroncima, pravo je osveženje za one koji traže beg od gradske vreve. Krupačko vrelo oduševljava svojom tirkizno plavom vodom, netaknutim biljnim svetom i smirujućom tišinom prirode.
Gde se nalazi i kako doći?
Krupajsko vrelo se nalazi u istočnoj Srbiji, u blizini sela Krupac, svega nekoliko kilometara od Knjaževca. Do vrela se može doći lokalnim putem koji vodi kroz prelepe pejzaže Timočke Krajine. Pristup nije zahtevan, ali se preporučuje dolazak automobilom ili biciklom za ljubitelje aktivnog odmora.
Možda vas zanima:
Zaboravljeni porođajni ritual iz Knjaževca: “Probijanje vode” uz izvor i magijske reči
Kako su žene iz istočne Srbije olakšavale trudove pomoću svetih izvora
Izrada gajdi u selu Kamenica kod Knjaževca: poslednji čuvar zvuka starog Istoka
Na obroncima Stare planine, u selu Kamenica nadomak Knjaževca, još uvek postoji radionica u kojoj nastaju gajde – tradicionalni duvački instrument koji je vekovima bio pratnja svadbi, praznika i pastirskih priča. Sve se pravi ručno, od prirodnih materijala, bez šablona i mašina.
Možda vas zanima:
Zaboravljeni porođajni ritual iz Knjaževca: “Probijanje vode” uz izvor i magijske reči
Kako su žene iz istočne Srbije olakšavale trudove pomoću svetih izvora
Izrada gajdi u selu Kamenica kod Knjaževca: poslednji čuvar zvuka starog Istoka
Na obroncima Stare planine, u selu Kamenica nadomak Knjaževca, još uvek postoji radionica u kojoj nastaju gajde – tradicionalni duvački instrument koji je vekovima bio pratnja svadbi, praznika i pastirskih priča. Sve se pravi ručno, od prirodnih materijala, bez šablona i mašina.
Možda vas zanima:
Zaboravljeni porođajni ritual iz Knjaževca: “Probijanje vode” uz izvor i magijske reči
Kako su žene iz istočne Srbije olakšavale trudove pomoću svetih izvora
Izrada gajdi u selu Kamenica kod Knjaževca: poslednji čuvar zvuka starog Istoka
Na obroncima Stare planine, u selu Kamenica nadomak Knjaževca, još uvek postoji radionica u kojoj nastaju gajde – tradicionalni duvački instrument koji je vekovima bio pratnja svadbi, praznika i pastirskih priča. Sve se pravi ručno, od prirodnih materijala, bez šablona i mašina.
Legenda o Krupačkom vrelu
Prema staroj narodnoj priči, Krupačko vrelo je nekada bilo sveto mesto, gde su ljudi dolazili da se očiste od negativne energije i pronađu unutrašnji mir. Veruje se da voda sa ovog vrela ima lekovita svojstva, a meštani često dolaze da natoče svežu izvorsku vodu.
Prirodne lepote i biljni svet
Krupačko vrelo se odlikuje kristalno čistom vodom koja izvire iz podzemnih tokova i formira prelepe male vodopade i bazene. Okruženo je gustom vegetacijom, a u okolini se mogu pronaći retke vrste biljaka i ptica. Zbog svoje nedirnute prirode, ovo mesto je idealno za ljubitelje ekoturizma i istraživanja prirodnih lepota.
Idealno mesto za avanturiste i ljubitelje mira
Krupačko vrelo nije komercijalizovano, što znači da ovde nema gužve i buke. Ljubitelji prirode mogu uživati u šetnjama, piknicima i fotografisanju, dok su avanturisti u prilici da istražuju vodene tokove i stene u okolini.
Ako tražite mesto gde možete da napunite baterije, uživate u miru i netaknutoj prirodi, Krupačko vrelo je pravi izbor.
Najbolje vreme za posetu
Krupačko vrelo je najlepše u proleće i leto, kada vegetacija oživi, a voda dobije prelepu tirkiznu boju. Jesen donosi bajkovite pejzaže, dok je zima posebna priča za one koji vole zaleđene vodene tokove i bajkovite prizore.
Ako želite da otkrijete skrivene lepote Srbije, ovo mesto bi svakako trebalo da se nađe na vašoj listi.
Za ove prirodne lepote vam je potrebno više dana da sve vidite i u potpunosti uživate u netaknutoj prirodi. Zato vam preporučujemo smeštaj u hotelu Stara planina, koji nudi udoban boravak, bazen i spa centar, kao i bogat švedski sto sa domaćim i internacionalnim specijalitetima. Više informacija i rezervacije možete pronaći na zvaničnom sajtu hotela: Hotel Stara Planina.
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
Komentari(0)