Izrada gajdi u selu Kamenica kod Knjaževca: poslednji čuvar zvuka starog Istoka

Jadranko Žugić

13:00

Kultura 0

Na obroncima Stare planine, u selu Kamenica nadomak Knjaževca, još uvek postoji radionica u kojoj nastaju gajde – tradicionalni duvački instrument koji je vekovima bio pratnja svadbi, praznika i pastirskih priča. Sve se pravi ručno, od prirodnih materijala, bez šablona i mašina.

gajde
Shutterstock

U vremenu kada su digitalni tonovi zamenili žive, zvuk gajdi može se čuti još samo na retkim mestima. Jedno od njih je radionica Slaviše Miladinovića, čoveka koji izrađuje gajde na isti način na koji su to činili njegovi preci – strpljivo, precizno i s puno poštovanja.

Od kože do muzike: kako nastaju gajde

Gajde su duvački instrument karakterističan za jugoistočnu Srbiju, ali i šire balkansko područje. Sastoje se od mehura (vreće) napravljenog od kozje kože, cevi za duvanje i tzv. gajdenice – melodijske cevi kroz koju se proizvodi zvuk.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

U Kamenici, Slaviša pravi sve komponente sam:

  • kozju kožu tretira i obrađuje ručno
  • drvo za cevi koristi isključivo jasen ili dud
  • koristi tradicionalni kalup za duvaljku
  • svaka gajda ima poseban štim – zavisno od toga za koju melodiju je namenjena

Za izradu jednog kompleta potrebno je više od 30 sati rada, ne računajući vreme sušenja i testiranja.

Zvuk koji povezuje prošlost i dušu

Gajde nisu bile samo muzički instrument. U ovom kraju, one su bile glas sela – svirale su se za praznike, svadbe, dok pastir čuva stado, ili kada se čovek povuče u prirodu. Njihov zvuk je prodoran, melanholičan, nekad veseo, ali uvek duboko emotivan.

U Kamenici je i dalje običaj da se gajde sviraju za Đurđevdan, Božić i na vašarima. Slavišine gajde putuju i dalje – koriste ih KUD-ovi širom Srbije, kao i pojedini umetnici koji se bave rekonstrukcijom starih melodija.

Zanat koji izumire

U Srbiji danas ima manje od deset ljudi koji aktivno prave gajde. Većina je starija od 60 godina. U istočnoj Srbiji, nekada je gotovo svako selo imalo svog gajdaša i majstora za popravku – danas je taj zvuk retkost, a znanje preti da nestane.

Slaviša pokušava da održi tradiciju kroz radionice i prezentacije na lokalnim manifestacijama, ali interesovanje mladih je slabo. Kaže da nije problem naučiti kako se prave – već naći onoga ko će osetiti smisao u zvuku.

Zašto je ovo važno?

Jer gajde nisu samo instrument, već deo kulturnog identiteta Stare planine. Jer u njihovom zvuku živi način života koji smo zaboravili. I jer ako se zaboravi kako da se naprave, zaboravićemo i šta su nam svirale.

beli jelen

Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe

Kultura

20:00

20 novembar, 2025

Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.

Komentari(0)

Loading