NEKADA ČUVAR VREDNIH RELIKVIJA Nakon oslobođenja Beograda 1944. godine neko od partizanskih boraca je ušao u kapelu i pucao u čelo freske Hrista pantokratora
Kraljevska kapela Svetog Apostola Andreja Prvozvanog nalazi se u blizini Kraljevskog dvora, i sa dvorom je povezana kolonadom kamenih stubova.
privatna arhiva
Crkva je napravljena po uzoru na Milutinovu Kraljevsku crkvu u Studenici i crkvi manastira Andrijaša na Tresci. Unutrašnjost kapele oslikali su ruski slikari.
Praznik Svetog Apostola Andreja Prvozvanog porodica Karadjordjević obeležava od vremena Prvog Srpskog ustanka, a uveo ga je vožd Karadjordje koji je do tada slavio Svetog Klimenta. Zavetovao se Svetom Andreju 1806. godine, nakon oslobodjenja Beograda od turske vlasti.
Ovu tradiciju srpske kraljevske porodice nastavio je Petar II Karadjordjević sa blagoslovom mitropolita Mihajla.
Nakon oslobođenja Beograda 1944. godine, neko od partizanskih boraca je ušao u kapelu i pucao u čelo Hrista pantokratora. Prema nekim izvorima, to je bio Marko Mesić, komandant domobranske 369. legionarske pukovnije koji je zarobljen na Istočnom frontu i postao komandant Prve jugoslovenske brigade. Oštećenje je vidljivo i danas.
privatna arhiva
Nije bilo bogosluženja u kapeli sve do 2001. godine, kada ju je patrijarh srpski Pavle osveštao po preseljenju Aleksandra Karađorđevića i njegova porodice u Kraljevski dvor.
Sveti Andrej bio je parton Ruskog carstva i doma Romanovih kao i apostol Carigrada i Rusije, a po predanju bio je stariji brati apostola Petra i učenik svetog Jovana Krstitelja. Jevandjelje je propovedao u Trakiji i Vizantiji, dunavskim zemljama i zatim u Rusiji, oko Crnog mora, u Epiru, Grčkoj i Peloponezu u kom je stradao.
U kapeli su se do Aprilskog rata 1941. godine, čuvale vredne hrišćanske relikvije: desna ruka Jovana Krstitelja, ikona Bogorodice „Filermos“ i čestica Časnog krsta. Relikvije je kralj Petar II Karađorđević poneo sa sobom i ostavio u manastiru Ostrog.
U svom “Prologu” stradanje na krstu 62. godine i prvoapostola koji nije odustajao od hrišćanskih pouka narodu koji mu je dolazio na pokolenje opisao je Vladika Nikolaj Velimirović. Mošti Svetog Apostola Andreja Prvozvanog prenete su u Carigrad, glava u Rim i jedna ruka u Moskvu.
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
U okviru obilaska Kraljevskog dvora, Belog dvora i dvorske crkve Svetog Andreja Prvozvanog, uz profesionalne turističke vodiče, posetioci će moći da vide vredna umetnička dela, ali i da se upoznaju s našom istorijom i kulturom. U nastavku teksta za Vas smo izdvojili preporuke.
Komentari(0)