TAJNE ZABRANJENOG GRADA Dvorski kompleks na Dedinju koji je više od pola veka bio zatvoren za oči javnosti

Jovan Kragović

18:11

Turizam 0

U okviru obilaska Kraljevskog dvora, Belog dvora i dvorske crkve Svetog Andreja Prvozvanog, uz profesionalne turističke vodiče, posetioci će moći da vide vredna umetnička dela, ali i da se upoznaju s našom istorijom i kulturom. U nastavku teksta za Vas smo izdvojili preporuke.

TAJNE ZABRANJENOG GRADA Dvorski kompleks na Dedinju koji je više od pola veka bio zatvoren za oči javnosti
Shutterstock

 

SOBA ŠAPATA

Kralj Aleksandar tražio je arhitektama da mu naprave intiman prostor u kojem će moći da se opusti. Oni su to učinili od podruma Kraljevskog dvora, gde je zidno slikarstvo autentično, odnosno nije restaurirano. U njemu nema dnevne svetlosti i to je razlog zašto boje nisu izbledele.

TAJNE ZABRANJENOG GRADA Dvorski kompleks na Dedinju koji je više od pola veka bio zatvoren za oči javnosti Shutterstock
 

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Kralj Aleksandar je tražio da u podrumu ima prostoriju u kojoj će moći da razgovara u tajnosti i da bude siguran da niko neće moći da ga prisluškuje. Pošto je podrum već bio urađen u tipu otvorenih prostorija između kojih nema vrata, arhitekta Nikolaj Krasnov dosetio se da u ovu prostoriju ugradi česmu. Kada bi kralj želeo da razgovara u tajnosti, puštao bi vodu s ove česme. Žubor vode stvarao bi zvučnu izolaciju, tako da se nije moglo čuti šta se u njoj razgovara. Zato je prostorija dobila ime Soba šapata.

BIOSKOP

U podrumu Kraljevskog dvora, upečatljivom po kontrastima, bojama i dekoraciji, inspirisanim ruskom tradicijom i ruskim bajkama, nalazi se i bioskopska sala. Pošto je dvor građen početkom 20. veka, kada se film kao umetnost tek pojavio, bilo je vrlo moderno da svi evropski dvorovi imaju svoje bioskope.

Posle Drugog svetskog rata bioskop je koristio Josip Broz Tito, koji je bio veliki zaljubljenik u kaubojske filmove sa Džonom Vejnom. Gledao bi i po dva filma dnevno.

GLOBUS IZ 17. VEKA 

Čuveni Koronelijev globus je delo poznatog italijanskog kartografa Vičenca Koronelija. On je bio francuski dvorski kartograf kralja Luja Četrnaestog i izradio je ovaj globus krajem 17. veka. On ne prikazuje planetu Zemlju, već nebo iznad nje, druge planete i sazvežđa. Ispisan je na nekoliko evropskih jezika: latinskom, arapskom, francuskom, španskom, italijanskom, grčkom…

Bio je besprekorno očuvan sve do 1999. godine, kada je tokom NATO bombardovanja, zbog detonacije od koje su stakla pukla, došlo do oštećenja na vrhu globusa.

ZLATNI SALON

Ovaj salon inspirisan je italijanskom renesansom i u njoj je sve staro oko 500 godina. Tavanica je pozlaćena i zbog toga i salon nosi takav naziv.

CRKVA SVETOG ANDREJA PRVOZVANOG

Crkva se nalazi u sklopu Belog dvora i posvećena je Svetom Andreju Prvozvanom, svecu zaštitniku kraljevske porodice Karađorđević i njihovoj krsnoj slavi. Dvorska kapela izgrađena je po uzoru na Kraljevu crkvu u manastiru Studenica, zadužbinu Kralja Milutina.

TAJNE ZABRANJENOG GRADA Dvorski kompleks na Dedinju koji je više od pola veka bio zatvoren za oči javnosti Shutterstock
 

 

U periodu okupacije, kada su komunisti ušli u dvor, neko je pucao u kupolu gde je oslikana freska Hrista, tako da se na njegovom čelu danas nalazi rupa od metka. Nakon toga narednih 10 godina crkva je korišćena kao skladište.

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading