LJUDI SE MASOVNO OKREĆU TURIZMU Privatni biznis cveta na ovoj srpskoj planini, sve što se ponudi to se i proda turistima
Mnoge turističke atrakcije naše zemlje upoznali smo onda kad su se zatvorile granice. Kad se nije moglo u Rim, Pariz ili Beč i Zlatar je bio sasvim zadovoljavajući izbor za beg.

Međutim, ono što ohrabruje jeste da skoro svi koji su bar jednom došli na ovu planinu, uvek joj se i vraćaju pa je tokom minule sezone zabeležen veliki broj poseta i noćenja. Pešačke i biciklističke staze, dobro poznati vidikovci i krstarenje jezerom samo su neki od sadržaja koji privlače turiste. Ipak, sve je više onih koji odlučuju da istraže i nepristupčane predele ove planinske lepotice a do kojih se može stići samo jednim prevoznim sredstvom – kvadom.

rina.rs
Možda vas zanima:

I NAŠA ZEMLJA IMA SVOJE MALDIVE Zbog svojih lepota nije samo usputna, već i krajnja destinacija za odmor
Zlatarsko jezero ili jezero Kokin Brod je veštačko jezero u dolini Uvca. Nalazi se između planina Zlatara na jugo-zapadu i Murtenice na severo-istoku, udaljeno 10-15km od Nove Varoši. Jezero ima površinu od 7,25 km², a dugačko je od 15 km do 23km.

MEŠTANI OD STRAHA U NJU VIŠE NE ZALAZE Srbi su se od Turaka krili u ovoj pećini iznad sela Štitkovo, planinari kad su ušli zatekli neverovatan kostur
Ušaškano na padinama Zlatara novovaroško selo Štitkovo svojvrsan je muzej na otvorenom.
Možda vas zanima:

I NAŠA ZEMLJA IMA SVOJE MALDIVE Zbog svojih lepota nije samo usputna, već i krajnja destinacija za odmor
Zlatarsko jezero ili jezero Kokin Brod je veštačko jezero u dolini Uvca. Nalazi se između planina Zlatara na jugo-zapadu i Murtenice na severo-istoku, udaljeno 10-15km od Nove Varoši. Jezero ima površinu od 7,25 km², a dugačko je od 15 km do 23km.

MEŠTANI OD STRAHA U NJU VIŠE NE ZALAZE Srbi su se od Turaka krili u ovoj pećini iznad sela Štitkovo, planinari kad su ušli zatekli neverovatan kostur
Ušaškano na padinama Zlatara novovaroško selo Štitkovo svojvrsan je muzej na otvorenom.
„Sve popularniji vid turizma jeste aktivan odmor koji se praktikuje i na Zlataru. Interesovanje za vožnju kvadom ove godine oborilo je sve rekorde. Upravo kvadom možete osetiti kako Zlatar diše i uvideti da je to stvarno parče raja na zemlji. Samo ma taj način možete stići do samog srca ove planine, a to je vrh Golo brdo na 1625 metara nadmorske visine, obići mnoge vidikovce kojih ima najviše baš u ovom delu Srbije“, kazao je za RINU, Novovarošanin Danilo Paunović.
Iako izuzetno atraktivna, vožnja kvadovima važi za opasnu upravo zbog kretanja po nepristupačnim divljim terenima, ali oni koji se bave ovom turstičkom delatnošću kažu da nema razloga za strah.

rina.rs
„Obezbeđena je pratnja, neophodna oprema, a vozači moraju biti iskusni kako bi sve prošlo u najboljem redu. Kvadom mogu da se voze apsolutno svi od sedam do 77 godina. Neophodno je odgovorno ponašanje kako ni sebe ni druge ne bi doveli u opasnost. Sama konstrukcija kvada je napravljena tako da se centar gravitacije nalazi dosta visoke, zato je sve vreme neophodan oprez“, rekao je Danilo.
Sve veća zaintresovanost za planinu Zlatar doprinela je da se iz godine u godinu sve više ljudi odlučuje baviti nekim vidom turizma. Svoju šansu osim u iznajmljivanju kvadova, pronalaze i u dzip-turama koje su se pokazale kao odličan sadržaj. Mnogi su kupili i čamac kojim prevoze putnike na tri jezera.

rina.rs
„U odnosu na period od pre deset godina na Zlataru se sada nalazi mnogo veći broj vikendica, hotela, povećani su smeštajni kapaciteti i turistički sadržaji. Neki ljudi su čak napustili i državne poslove kako bi uložili sredstva i počeli se baviti turizmom. Žene su takođe pronašle način da unovče svoj rad prodajom sira, likera, sokova.. Nadamo se da je turizam naša zlatna šansa da se razvija čitav ovaj kraj“, kaže Paunović.
Osim rekreativnog, Zlatar je idelano mesto i za sportski turizam, čemu će dodatno doprineti i izgradnja fudbalskog terena u centru ove planine.

rina.rs
(Izvor: RINA.rs)

MUZEJ RAKIJE U ČAČKU: Ima i prepečenicu iz Drugog svetskog rata, a Cane otkriva zašto je srpska šljivovica bolja od viskija FOTO
Srpska šljivovica mogla bi se naći na UNESKO listi nematerijalnog kulturnog nasleđa, a nadaleko je poznato da se najbolja prepečinica, ljuta i mučenica, kako još nazivaju šljivovicu, pravi u Šumadiji.

U OVOM MIRNOM KRAJU SRBI SU NEKADA KOVALI ORUŽJE ZA BORBU PROTIV TURAKA: Selo Štitkovo je muzej na otvorenom koji čuva tradiciju
Ušuškano na padinama Zlatara novovaroško selo Štitkovo svojvrsan je muzej na otvorenom.

JEZIVA LEGENDA VEZANA JE ZA DREVNI SRPSKI MANASTIR Vojnici su probijali prugu i otkrili mesto gde je brutalno usmrćeno 12 nevesti
Manastir Svete Petke, poznat i kao Iverica, srednjovekovni je srpski manastir u Niškoj Banji na oko 20 kilometara istočno od Niša prema Pirotu.

Ni nacisti ni Turci mu nisu ništa mogli! Manastir gde Srbi čuvaju mošti 3 svetitelja, a izvor Svete vode još teče
U određenim istorijskim periodima je manastir Radovašnica bio pljačkan, paljen i rušen, ali je opstao do današnjih dana

Narodno predanje koje prati manastir Zaova: Da zavist može svašta loše da učini, dokaz je i narodna pesma
Narodno predanje koje prati manastir Zaova, smeštenog između Toponice i Velikog Sela, u Braničevskom okrugu, vrlo je zanimljivo.
Komentari(0)