MANASTIR GDE SE DOGAĐAJU PRAVA ČUDA Na ovom mestu Turci su pogubili malu Vlašku devojčicu

Aleksandar Stanojevic

10:49

Turizam 0

Manastir Nimnik, poznat i pod imenom Marijanski manastir je manastir Srpske pravoslavne crkve, pripada Eparhiji braničevskoj. Manastir sa crkvom posvećenoj Prenosu moštiju Svetog Nikolaja Mirlikijskog predstavljaju kao celina nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

MANASTIR GDE SE DOGAĐAJU PRAVA ČUDA Na ovom mestu Turci su pogubili malu Vlašku devojčicu
Printscreen / TO VG

 

Vreme nastanka Manastira Nimnika, prema Povelji Kneza Lazara, datira pre 1389. godine, odnosno pre Kosovske bitke. Kao ktitor manastira navodi se vojvoda Kneza Lazara, Bogosav, koji se pominje u narodnoj pesmi „Knez Bogosav i Starina Novak”. Za vreme Karađorđa, 1813. godine, manastir je od strane Turaka bio opljačkan, spaljen i do temelja srušen. Obnovio ga je Knez Miloš 1825. godine uz narodnu pomoć. Negde između 1851-1852. godine u manastiru je bila škola u kojoj su predavali kaluđeri. Druga obnova bila je 1891. godine.

 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

View this post on Instagram

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

A post shared by Jovana Milekic (@jokajokica)

Manastirski kompleks čine crkva, kapela i konak. Prema jednoj legendi, manastir je dobio ime po rečima Vlahinje, devojčice koja je na pitanje Turaka, gde je manastir i ima li hajduka, odgovarala samo sa “nušću nimik“, što bi u prevodu značilo “ne znam ništa“.

Osmanlije su je tu posekle. Kada su je ožalošćeni roditelji našli, oko njene glave plamtao je plavičasti oreol. Volovi, koji su vukli kola sa detetovim telom, hteli su da idu samo ka manastiru. Sahranili su je u porti manastira, a na njenom grobu podigli malu kapelu koja se danas naziva “svetinja“ i u narodu se veruje da ima lekovita svojstva.

Prema drugoj legendi hajduci koji su tražili Marijanski manastir naišli su na devojčicu, pitali su je gde je manastir, ona je odgovorila na vlaškom „Nu šću nimnik!” (Ne znam ništa). Devojčica je među hajducima prepoznala svog kuma, hajduci su je ubili po kumovom naređenju i prebacili preko jednog drveta. Rođaci su uveče krenuli da traže devojčicu po šumi, u daljini su ugledali svetlost, kada su se približili videli su da je to plamen iz tela devojcice.

U njenoj neposrednoj blizini nalazi se lekoviti izvor i tu su putnici namernici uvek dobro došli gde će im u svako doba biti omogućen pristup uz posluženje medom i izvorskom vodom.

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading